Nađeno 2 pogodaka

Neke nedoumice tiču se pravilnog izgovora, druge pravilne upotrebe apostrofa, a treće toga da li se određene reči pišu spojeno ili odvojeno.

U nastavku Vam razjašljavamo dvanaest čestih nedoumica u srpskom jeziku.

NEDOUMICA {#}1{/#}: NE SMEM /NESMEM TO DA URADIM

Pravilno: “Ne smem to da uradim”

Pojašnjenje: jedine negacije (glagoli) koje se pišu spojeno su neću, nemam, nemoj i nisam. Takođe, kod prideva, NE je spojeno sa baznom reči (npr: nemoguća, neizvesna, neverovatna…).



NEDOUMICA {#}2{/#}: TREBA/TREBAMO DA KRENEMO

Pravilno: “treba da krenemo”

Pojašnjenje: glagol “trebati” je bezličan ako se u rečenici koristi uz drugi glagol, što znači da se ne menja po licima. Naime, može se menjati samo po glagolskim oblicima (trebalo je, trebalo bi…).



NEDOUMICA {#}3{/#}: DOĆI ĆU/DOĆIĆU KOD TEBE

Pravilno: “Doći ću kod tebe”

Pojašnjenje: nastavak -ĆU se piše odvojeno od glagola koji se u infinitivu završavaju na – ĆI (stići ću, naći ću) ali se piše spojeno kod glagola koji se završavaju na -TI, s tim što se to -TI gubi (gledati –> gledaću, videti –> videću)



NEDOUMICA {#}4{/#}: KUĆI SAM / KOD KUĆE SAMSova

Pravilno: “kod kuće sam”

Pojašnjenje: reč “kući” je dativ, tj. kazuje kuda smo krenuli, a reč “kod kuće” je pozicija na kojoj se nalazimo (kod Petra, kod Ane, kod kuće...).



NEDOUMICA {#}5{/#}: MI BI SMO/BISMO VOLELI

Pravilno: “Mi bismo voleli”

Pojašnjenje: glagol biti se pravilno menja po licima: bih, bi, bi, bismo, biste, bi. Pažnja: kada je “smo” pomoćni glagol onda se piše odvojeno od glavnog glagola (npr: došli smo, našli smo…)



NEDOUMICA {#}6{/#}: JEL’/JER SI GLEDAO UTAKMICU?

Pravilno: “Jel’ si gledao utakmicu?”

Pojašnjenje: “Jel`” je skraceno od “je li” (“jesi li”), a “jer” je uzročni veznik koji znači “zato što”.

Primer: Jel’ si gledao utakmicu? -Nisam, jer me to ne zanima



NEDOUMICA {#}7{/#}: GDE IDEŠ / KUDA IDEŠ

Pravilno: “kuda ideš”

Napomena: “gde” se odnosi na lokaciju na kojoj se nalazimo (gde si?), a “kuda” na lokaciju ka kojoj se krećemo (kuda ideš?). Stoga je izraz “gde ideš?” nepravilan!



NEDOUMICA {#}8{/#}: TAOC / TALAC

Pravilno: “talac”

Pojašnjenje: kada se reč završava na -LAC prelazi u -OC u svim padežima, sem u nominativu jednine i genitivu množine (talac, taoca, taocu, taocem… taoci, talaca, taocima…)



NEDOUMICA {#}9{/#}: BIO SAM U UŽICU/UŽICAMA

Pravilno: “bio sam u Užicu”

Pojašnjenje: Naziv grada se ne odnosi na množinu ženskog roda, već na jedninu srednjeg roda (to Užice, a ne te Užice), pa je stoga nepravilno reći “u Užicama”.



srpski-jezik-pismo-cirilica_500x300

NEDOUMICA {#}10{/#}: DOBRODOŠLI/DOBRO DOŠLI NA ZABAVU

Pravilno: “Dobro došli na zabavu”

Pojašnjenje: slično kao što nekome želite “dobro jutro” ili “dobro veče”, isto mu želite i “dobro došao”. Međutim, kada se koristi kao pridev ova reč se piše spojeno “dobrodošao” (npr: Petre, kod mene si uvek dobrodošao).



NEDOUMICA {#}11{/#}: BIO SAM NA ŽURKI/ŽURCI

Pravilno: “Bio sam na žurki”

Pojašnjenje: iako “žurki” možda neobično zvuči, razlog za neizvršavanje sibilarizacije u ovom slučaju, kako se ističe u Pravopisnom rečniku srpskoga jezika Milana Šipke, jeste taj što je u pitanju reč stranog porekla, i spada u one koje nisu tako davno počele da se koriste u našem jeziku. Takav je odnos u sledećim parovima: joga – jogi, liga – ligi i sl. Takođe, ni kod vlastitih imena se ne vrši pomenuta glasovna promena (npr. Desanka-Desanki).



NEDOUMICA {#}12{/#}: I-MEJL / IMEJL

Pravilno: “Imejl”

Napomena: može se koristiti i izraz u izvornom obliku: “e-mail” (npr. na vizi karticama), ali nikako i-mejl.

Cream



Kada znate da je u nekom bendu svirao Eric Clapton znate da se radi o velikom bendu jer tako utjecajni glazbenik gdje god da je svirao ostavio je trag (Yardbirds, Cream, Blind Faith, John Mayall's Bluesbreakers...), a osim toga može se pohvaliti i jako uspješnom dugogodišnjom solo karijerom. Iako je trio Cream postojao nekih dvije godine u kojih su izdali četiri studijska albuma na kojima se nalazi veliki broj hitova: "I Feel Free", "N.S.U.", "I'm So Glad", "Stange Brew", "Sunshine Of Your Love", "White Room", "Badge", koju je Clapton napisao u suradnji sa George Harrisonom za zadnji Creamov album "Goodbye",...
Basist i pjevač Jack Bruce i bubnjar Ginger Baker su prije Creama bili članovi Graham Bond Organisation koji se bazirao na jazzu, a Jack Bruce je bio i član Bluesbreakers i Manfred Mann, dok je Ginger Baker nakon raspada bend s Clapton svirao u Blind Faithu, još jednom kratkokarijernom bendu. Sva trojica su bili veliki glazbenici i improvizatori, koji su htjeli su pobjeći od standardnog rock-R&B-blues zvuka - htjeli su slobodu istraživanja i improvizacije.

Tako je nastao Cream jedan od najvećih blues-rock-hard rock senzacija šezdestih godina. Tri genijalca osvojila su svijet i zasjela na top ljestvice, postali su zvijezde što je sve utjecalo na njihov ego, a sve je to vodilo brzom raspadu benda. Dok se Clapton može pohvaliti i velikom karijerom nakon raspada sad legendarnog benda, Jack Bruce i Ginger Baker nisu ostvarili zapažene karijere iako su ostali u svijetu glazbe.
U glazbenom opusu sastava Cream bilo je tradicionalnih blues skladbi poput "Crossroads" i "Spoonful", ali i modernog bluesa kao "Born Under a Bad Sign", ali i neobičnih skladbi poput "Strange Brew", "Tales of Brave Ulysses" i "Toad". Njihove najveće uspješnice bile su skladbe "I Feel Free" (Britanija, #11), "Sunshine of Your Love" (S.A.D., #5), "White Room" (S.A.D., #6), "Crossroads" (S.A.D., #28) i "Badge".
Sastav Cream je zajedno s grupom The Jimi Hendrix Experience izvršio velik i presudan utjecaj na rock glazbu, napose na direktne sljedbenike Led Zeppelin, Deep Purple i The Jeff Beck Group u 60-im godinama 20. stoljeća.


Diskografija
1966. – Fresh Cream
1967. – Disraeli Gears
1968. – Wheels of Fire
1969. - Goodbye
1970. – Live Cream
1972. – Live Cream, volume II

(Muzika.hr)