Rip Kirby

Rip Kirby





Rip Kirby



Informacije o autorima

Tvorac lika

Ward Greene

Grafički tvorac lika

Alex Raymond

Premijera

1946.

STRIP


ŽANR Romantični krimić

MJESTO RADNJE New York

VRIJEME RADNJE nakon 2. svjetskog rata

LIK

VJERNI PRATITELJ Desmond


4. marta 1946. godine na američku strip-scenu je zakoračio privatni detektiv Remington Rip Kirby kojeg je kreirao Ward Green, urednik King Features-a (poznatog po kratkim stripovima o Popaju, Princu Valijantu, Blondie i dr), a ne Alex Raymond koji je bio prvi crtač, a nerijetko se pogrešno spominje kao kreator. Scenarije za epizode je pisao Fred Dickenson iako je Raymond potpisivan i kao crtac i kao scenarist. Raymond je svakako bio najzaslužniji za tako dobar prijem Ripa Kirbyja s obzirom da je imao veliki ugled kod publike zbog prethodnih radova na Flashu Gordonu, Jungle Jimu i Tajnom agentu X-9 i jer je slovio (i dan danas slovi) kao jedan od najboljih svjetskih strip autora. Nadalje, bitan razlog dobrog prijema je poruka o nastavljanju života poslije užasnog rata. Sam Kirby je, naime, bivši marinac iako to na prvi pogled niko ne bi rekao. Raymond je radio na Kirbyju sve do 1956. kada je tragično preminuo u saobraćajnoj nesreći. Tada je kao crtač zaposlen John Prentice. Iako se vrlo često desava suprotno, publika je afirmativno dočekala Prenticea koji je nastavio tamo gdje je Raymond stao. Njegov crtež autora ovih redaka neodoljivo podsjeća na Guglielma Letterija, crtača kod nas poznatog po radu na Tex Willeru. U suradnji sa scenaristom Dickensonom Prentice je održavao visok rejting ovog stripa sve do sredine '80-tih godina 20. stoljeca. Tada se Dickenson prestao sa radom zbog zdravstvenih problema, a nedugo zatim je umro. Potpunu brigu o crtež i scenariju je preuzeo Prentice no bilo je očito da to nije to. Ubrzo se i Prentice penzionisao, a sa njim je nestalo i Ripa Kirbyja. Kao kratki strip u dnevnim novinama Rip Kirby je izlazio do 26. juna 1999. kada je po posljednji put izašao u okviru dnevnih novina. Rip tada prestaje sa poslom privatnog detektiva i govori da će "se mozda baviti predavanjima" (Rip je kriminolog) i "možda pomirisati koju ružu".


Kako je već rečeno, Rip Kirby je kriminolog koji nakon rata postaje privatni detektiv. On je predstavljao pravo osvježenje u svoje vrijeme jer je, za razliku od dotadašnjih tvrdokuhanih detektiva, bio intelektualac koji na slučajevima ne koristi samo sirovu snagu nego, u većini slucajeva, ima sofisticiraniji pristup. Njegov izgled; naočale sa woodyallenovskim okvirima (koji autora ovih redaka, opet, podsjećaju na njegove naočale ;-) ), lula u ustima i odijelo više podsjećaju na običnog profesorčića nego na privatnog detektiva. Medjutim, taj izgled može i prevariti jer Rip je, kao bivši marinac, itekako fizički snažan. Pogotovo je dobar u boksu pa ga često možemo vidjeti kako u Klubu pustolova (čiji je istaknuti član) vježba udarajući vreću. Rip je šarmantan, romantičan i pomalo patetičan jer je poprilično blag prema svojim neprijateljima pa je vrlo rijedak slučaj da nekog od njih ubije. Ima šarmantan smisao za humor, a zbog toga ne može pobjeći brojnim obožavateljicama. Takodjer, ekološki je svjestan.


Ripov najbolji prijatelj i vjerni pratitelj je Desmond, rehabilitirani džeparoš koji radi kao Ripov batler. Vjerni je saputnik Ripa u avanturama i, makar se ponekad cini da je koristan kao i Chico Zagoru, često spašava glavu svom šefu ili "poslodavcu", kako on više voli reći. Desmond je inače član Kluba batlera, a i vrlo je dobar igrac bilijara. Drugi lik koji se neizbježno pojavljuje uz Ripa je fotomodel, slatka plavusa Honey Dorian koja nas ovisnike o Bonellijevim junacima na pomalo podsjeća na Dianu, Martyjevu djevojku. Slatka kao honey (engl. med) i jako zaljubljena u Ripa, usprkos njenoj strpljivosti i snazi da preživi sve ljubomorne i opasne situacije, nije dočekala da joj se Rip oduži onako kako je željela (i, po autorovom mišljenju, zaslužila) - brakom. Interesantno je da njih dvoje nisu bili od samog početka u vezi nego su bili dobri prijatelji medju kojima je postojala "kemija". Odbijala je brojne udvarače medju kojima je bio i multimilioner i playboy Beaumont (koji ustvari i nije bio milioner jer mu je majka spiskala nasljedstvo) koji se ubio zbog nje no, nažalost, sve to nije bilo dovoljno Ripu da je oženi, a autorima da je zadrže u stripu. Vigers je Desmondov prijatelj, i sam batler te istaknuti član Kluba batlera. Često smo svjedoci kako se Desmond i Vigers nadmeću koji je bolji no to nadmetanje je poput njih: simpatično i pošteno. Sestre Amur, Dudu i Mimi, su zaljubljene u Ripa i medjusobno se svadjaju oko njega no na njihovu žalost, Rip je previše zaljubljen u Honey da bi obratio pažnju na zanosne sestre.


Negativci koje Rip susreće su brojni, a uglavnom se radi o spletkarošima koji žele steći veliku finansijsku korist na nelegalan način. Obično je tu i jedna žena (poput Pagan Lee kojoj je Rip našao novi identitet kako bi počela živjeti pošteno) koja je na drugoj strani zakona. Te žene su slaba točka Ripovih neprijatelja jer se uvijek zaljubljuju u njega a onda izdaju svog ortaka.

I dok u SAD-u Rip Kirby (izuzev par pokušaja malih izdavača) nije silazio sa novinskih stupaca, kod nas je izlazio u okviru raznoraznih strip revija poput Stripoteke, Strip magazina, Giganta i mnogih drugih... Jedna je epizoda objavljena i u sarajevskoj ABC reviji nakon posljednjeg rata, a veliku popularnost je Rip doživio i u Skandinaviji! Rip Kirby, što zbog svoje sofisticiranosti, što zbog toga što je proizvod američke škole stripa, nije imao popularnost na područjima bivše Jugoslavije kakvu su imali njegovi kolege Dylan Dog, Martin Mystere, pa čak i Nick Raider, ali je svakako zaslužio mjesto na ovim stranicama. Ako ništa, a ono barem zbog toga što je najmanje jedan dječak zbog njega želio postati privatni detektiv.

Ovo je remek-djelo stripa. Uživao sam čitajući ga u Politikinom Zabavniku.

Alex Raymond (1909. – 1956.) smatra se, uz Miltona Caniffa i Hala Fostera, jednim od tri velikana novinskog avanturističkog stripa. Raymondov prvi veliki strip bio je Flash Gordon 1934. Rip Kirby najavio je veliki tematski i crtački pomak od tog klasika znanstveno-fantastičnog stripa. S Ripom Kirbyjem Raymond je ujedinio svoj jedinstveni crtež kistom, dinamični pristup pripovijedanju i filmsko kadriranje koje je nedostajalo statičnom Flashu. Promovirao je novi stil crtanja – kinematografski fotorealizam – koji je ostavio snažan dojam na crtače poput Stana Drakea, Leonarda Starra, Ala Williamsona i Neala Adamsa.

Sabrane pasice Ripa Kirbyja prva su cjelovita, arhivska zbirka ovog poslijeratnog i postmodernog klasika Alexa Raymonda. Raymond ga je kreirao 1946., nakon aktivne vojne karijere u marincima tijekom Drugog svjetskog rata. Novinske su pasice o Ripu Kirbyju unijele svježu krv u žanr kriminalističkog stripa, potpuni zaokret od tadašnjeg hladnog i žestokog stila detektivske fikcije. Rip Kirby je pametan i profinjen, no ipak čovjek. Često na tehnike rješavanja zločina primjenjuje znanstvene metode, ali se upušta i u akciju – Kirby je oličenje američkog sportaša i odlikovani ratni heroj.

Na scenariju je sudjelovao i Ward Greene, pa strip često govori o suvremenim problemima, poput ilegalnog trgovanja djecom ili pokušaju da se ograniči gomilanje atomskog i biološkog oružja. Sporedne ulo­ge igraju Desmond, Ripov batler i pomoćnik, te mnogo zadivljujućih ženskih likova, posebno Ripova djevojka, Honey Dorian, te crnokosa i prikladno imenovana Pagan Lee. Modno osviješten, Raymond je u novinske pasice unio šik i šarm mode poraća i ranih pedesetih.

U ovoj knjizi nalaze se sljedeće priče:

1. Tigrica iz El Kazara (24.9.1951. - 26.1.1952.)
2. Afera Lambert (28.1.1952. - 24.5.1952.)
3. Paganine muke (26.5.1952. - 27.9.1952.)
4. Zamjena špilova (29.9.1949. - 31.1.1953.)
5. Opasnost na Key Diablu (2.2.1953. - 9.5.1953.)
6. Smrt na četiri kotača (11.5.1953. - 5.9.1953.)
7. Koga bogovi unište (7.9.1953. - 21.11.1953.)
8. Afera Kršnog Twickama (23.11.1953. - 17.4.1954.)

Alex Raymond (1909. – 1956.) smatra se, uz Miltona Caniffa i Hala Fostera, jednim od tri velikana novinskog avanturističkog stripa. Raymondov prvi veliki strip bio je Flash Gordon 1934. Rip Kirby najavio je veliki tematski i crtački pomak od tog klasika znanstveno-fantastičnog stripa. S Ripom Kirbyjem Raymond je ujedinio svoj jedinstveni crtež kistom, dinamični pristup pripovijedanju i filmsko kadriranje koje je nedostajalo statičnom Flashu. Promovirao je novi stil crtanja – kinematografski fotorealizam – koji je ostavio snažan dojam na crtače poput Stana Drakea, Leonarda Starra, Ala Williamsona i Neala Adamsa.

Sabrane pasice Ripa Kirbyja prva su cjelovita, arhivska zbirka ovog poslijeratnog i postmodernog klasika Alexa Raymonda. Raymond ga je kreirao 1946., nakon aktivne vojne karijere u marincima tijekom Drugog svjetskog rata. Novinske su pasice o Ripu Kirbyju unijele svježu krv u žanr kriminalističkog stripa, potpuni zaokret od tadašnjeg hladnog i žestokog stila detektivske fikcije. Rip Kirby je pametan i profinjen, no ipak čovjek. Često na tehnike rješavanja zločina primjenjuje znanstvene metode, ali se upušta i u akciju – Kirby je oličenje američkog sportaša i odlikovani ratni heroj.

Na scenariju je sudjelovao i Ward Greene, pa strip često govori o suvremenim problemima, poput ilegalnog trgovanja djecom ili pokušaju da se ograniči gomilanje atomskog i biološkog oružja. Sporedne ulo­ge igraju Desmond, Ripov batler i pomoćnik, te mnogo zadivljujućih ženskih likova, posebno Ripova djevojka, Honey Dorian, te crnokosa i prikladno imenovana Pagan Lee. Modno osviješten, Raymond je u novinske pasice unio šik i šarm mode poraća i ranih pedesetih.

U ovoj knjizi nalaze se sljedeće priče:

1. Tamna noć duše (19.4.1954. - 10.7.1954.)
2. Dva muškarca i kolijevka (12.7.1954. - 25.12.1954.)
3. Oči Kismet Kildare (27.12.1954. - 9.4.1955.)
4. Carnovi mesožderi (11.4.1955. - 9.7.1955.)
5. Džez je u điru (11.7.1955. - 24.9.1955.)
6. Šala na Smješkov račun (26.9.1955. - 26.11.1955.)
7. Mozak protiv mišića (28.11.1955. - 18.2.1956.)
8. Dvojnik i dijamanti (20.2.1956. - 19.5.1956.)
9. Bez tolerancije (21.5.1956. - 28.7.1956.)
10. Lisica u kokošinjcu (30.7.1956. - 29.9.1956.)