Haoss forum: Pravo mesto za ljubitelje dobre zabave i druženja, kao i diskusija o raznim životnim temama.
 
PrijemTražiLatest imagesRegistruj sePristupiHimna Haoss ForumaFacebook


Delite | 
 

 Sedam srpskih čuda

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
Shadow

ADMIN
ADMIN

Shadow

Ženski
Poruka : 97443

Lokacija : U svom svetu..

Učlanjen : 28.03.2011

Raspoloženje : Samo


Sedam srpskih čuda Empty
PočaljiNaslov: Sedam srpskih čuda   Sedam srpskih čuda Sat610Ned 29 Jul - 16:43

Sedam srpskih čuda

Sedam srpskih čuda su sedam istorijskih i kulturnih spomenika Srbije, kao i sedam prirodnih mesta, odabranih u akciji Politikinog dodatka „Magazin“ i Turističke organizacije Srbije.

Na inicijativu Bernarda Vebera, organizovano je takmičenje po uzoru na sedam svetskih čuda starog sveta, u kojem je birano sedam svetskih čuda novog sveta, a zatim i sedam svetskih čuda prirode (u kojem kandidat bila i Đavolja varoš iz Srbije, kao i Dunav).

Ekvivalento tim takmičenjima, „Politikin magazin“ je 2007. godine napravio anketu u kojem je birano sedam srpskih čuda gradideljstva i sedam srpskih čuda prirode.




wikipedija










Sedam srpskih čuda Haoss10
Nazad na vrh Ići dole
Shadow

ADMIN
ADMIN

Shadow

Ženski
Poruka : 97443

Lokacija : U svom svetu..

Učlanjen : 28.03.2011

Raspoloženje : Samo


Sedam srpskih čuda Empty
PočaljiNaslov: Sedam srpskih čuda graditeljstva   Sedam srpskih čuda Sat610Ned 29 Jul - 16:50

Sedam srpskih čuda graditeljstva

1. Beogradska tvrđava

Sedam srpskih čuda 255px-Tvdjava_iz_vazduha

Beogradska tvrđava predstavlja gradsko utvrđenje oko koje se razvio današnji Beograd. Podignuta je početkom 1. veka kao palisada sa zemljanim bedemima, da bi se tokom vekova razvijala u rimski kastrum (II vek), vizantijski kastel (VI i XII vek), srednjovekovnu utvrđenu prestonicu Srpske despotovine (XIII i XV vek) i na kraju austrijsko/osmanlijsko artiljerijsko utvrđenje (XVII i XVIII vek). Danas je svojevrstan muzej prošlosti Beograda i sa Kalemegdanskim poljem čini jedinstvenu kulturno-istorijsku celinu u okviru Kalemegdanskog parka.

2. Šarganska osmica

Sedam srpskih čuda 300px-Sarganska_osmica_1

Takozvana Šarganska osmica je dio pruge uzanog kolosijeka između Užica i Višegrada, odnosno Mokre Gore i Kremana, preko brda Šargana. Ova pruga ima veliki broj mostova i 20 tunela (22 do granice sa Bosnom i Hercegovinom) od kojih je najduži Šarganski: 1660,80 m. Po broju mostova i tunela, i usponu od 18 promila, Šarganska osmica je jedinstvena u Evropi. Šarganska osmica je jedna od turističkih atrakcija Zlatibora.
Pruga je napravljena sa standardom pruge uskog kolosijeka sa razmakom od 760 mm.

3. Manastir Studenica

Sedam srpskih čuda 250px-STUDENICA_MONASTERY

Manastir Studenica je jedan od najvećih i najbogatijih manastira Srpske pravoslavne crkve. Nalazi se 39 km od Kraljeva, a osnovao ga je Stefan Nemanja 1190. godine.
Utvrđeni zidovi manstira okružuju četiri crkve: Bogorodičnu crkvu i Kraljevu crkvu (crkvu svetih Joakima i Ane), obe izgrađene od mermera, crkvu Nikoljaču (crkvu svetog Nikole) i još jednu crkvu, očuvanu u temeljima. Manastir je poznat po svojoj kolekciji fresaka iz 13. i 14. veka.

UNESKO je 1986. uvrstio Studenicu u listu Svetske baštine.

4. Romulijana

Sedam srpskih čuda Romuliana

Gamzigrad je arheološko nalazište blizu Zaječara u istočnoj Srbiji antičke rimske carske palate Feliks Romulijane (lat. Felix Romuliana) koje se od 29. juna 2007. nalazi na UNESKO-voj listi svetske baštine .

Gamzigrad predstavlja rezidenciju rimskog cara Gaja Valerija Maksimijana Galerija (Gaius Valerius Maximianus Galerius; 293-311. g.), zeta Dioklecijanovog. Po majci Romuli nazvao ga je Romulijana (Romuliana). Palata izgleda nikada nije dovršena, a carevi 4. veka su velelepni posed prepustili hrišćanskoj crkvi. Tokom 5. veka palata je razarana od strane varvara, a u 6. vek Romulijanu je Justinijan I obnovio u vidu pogranične tvrđave. Nakon najezde Slovena krajem 6. veka, nekadašnja carska rezidencija je napuštena. Moćan grad, na 6,5 ha, sa oko 20 utvrđenih kula. Unutar se nalazila raskošna palata, dva paganska hrama, tri hrišćanske crkve i druge građevine; podni mozaici se smatraju ravnima najboljim ostvarenjima kasnoantičkog doba u Evropi.

5. Manastir Visoki Dečani

Sedam srpskih čuda 250px-Visoki_Decani

Manastir Visoki Dečani je zadužbina kralja Stefana III Dečanskog i cara Dušana. Gradnja je završena 1335. godine, a freske su završene oko 1350. godine. Manastir je posvećen Hristu Pantokratoru i Vaznesenju Gospodnjem - Spasovdanu. Glavni neimar bio je majstor Vito Kotoranin.

6. Hram Svetog Save

Sedam srpskih čuda 300px-Temple_Saint_Sava

Hram Svetog Save je najveći srpski pravoslavni hram, najveći pravoslavni hram na Balkanu i po površini i zapremini najveća pravoslavna crkva na svetu. On se nalazi u istočnom delu Svetosavskog trga, na opštini Vračar, u Beogradu. Podignut je na mestu za koje se smatra da je Sinan paša 1595. godine spalio mošti svetog Save, osnivača Srpske pravoslavne crkve. Izgradnja crkve je finansirana dobrovoljnim prilozima, kao i plaćanjem doplatnih poštanskih markica. Nedaleko od hrama je parohijski dom, a tu će se nalaziti i predviđena zgrada patrijaršije. Ovaj spomen-hram predstavlja organski deo savremene živopisne siluete Beograda, čineći jedno od njegovih glavnih obeležja.

7. Gradska kuća u Subotici

Sedam srpskih čuda %D0%A1%D1%83%D0%B1%D0%BE%D1%82%D0%B8%D1%86%D0%B0

Gradska kuća u Subotici je najveća a po mnogima i najlepša građevina Subotice. Podignuta je za dve godine, od 1908. do 1910, ali su vrhunski majstori onog vremena još pune dve godine ukrašavali njene enterijere.

Podignuta je po projektu Marcela Komora (1868—1944) i Dežea Jakaba (1864—1932), budimpeštanskih arhitekata, u tada vrlo modernom stilu — mađarskoj varijanti secesije. Ukrašena je sa bezbroj šara stilizovanog cveta lale.

Gradska kuća je skladan spoj umetnosti i zanata. Visoka je 76 metara, terasa vidikovca je na 45,5 metara, duga 105,08, široka 55,56 metara, a prostire se na 5.838 kvadratnih metara.










Sedam srpskih čuda Haoss10
Nazad na vrh Ići dole
Shadow

ADMIN
ADMIN

Shadow

Ženski
Poruka : 97443

Lokacija : U svom svetu..

Učlanjen : 28.03.2011

Raspoloženje : Samo


Sedam srpskih čuda Empty
PočaljiNaslov: Sedam srpskih čuda prirode   Sedam srpskih čuda Sat610Ned 29 Jul - 17:04

Sedam srpskih čuda prirode

1. Drina

Sedam srpskih čuda 288px-Drina_river-4

Reka Drina (346 km) pripada Crnomorskom slivu, a nastaje spajanjem reka Tare i Pive kod Šćepan Polja (nadmorska visina 470 m). Slivno područje obuhvata jugozapadni i zapadni deo Srbije, severni deo Crne Gore i istočni deo Bosne i Hercegovine. Pravac njenog toka je od juga ka severu i ima dosta pritoka. Veće pritoke sa leve strane su: Sutjeska, Bistrica, Prača, Drinjača i Janja, a sa desne: Ćehotina, Lim, Rzav, Ljuboviđa i Jadar.

Drina je najveća pritoka reke Save u koju se uliva blizu Sremske Rače (81 m).
U stara vremena imala je ime Drinos, a narodno ime, po boji vode je Zelenika. Najlepši i najduži (24 km) kanjon je od Žepe do Klotijevca. Širina reke je od 15 m na mestu zvanom Tijesno do 200 m kod Perućca i Zvornika. Veći gradovi kroz koje protiče Drina su: Foča (400 m), Goražde (345 m), Višegrad (300 m), Bajina Bašta (260 m) i Zvornik (140 m).
Divlja snaga Drine je ukroćena branama i jezerima (Višegradsko, Perućac, Zvorničko) čime je narušena ali ne i uništena lepota drinskih kanjona.

2. Kanjon Uvca

Sedam srpskih čuda 800px-Meandri_uvca

Uvac je snažna zlatiborska rijeka dubokog korita i prelijepih kanjona. On predstavlja južnu granicu Zlatibora. Na njemu su izgrađene HE Kokin brod (20 MW) i HE Uvac (31 MW). Izvire jugoistočno od Jadovika, a na Zlatibor dolazi kod sela Ojkovice, gdje prima pritoku Tisovicu. Odatle teče pored sela Negbine, Burađe, Sjeništa, Dobroselice i Jablanice, primajući mnoge pritoke. Veće su: Šupljica (uliva se u Uvac u Negbini), Rasnički potok (uliva se u Rasnici) i Dobroselički i Šaranski potok (ulivaju se u Dobroselici). Zbog svojih uglavnom nepristupačnih kanjona, u selu Uvcu se nalaze mnogi manastiri. Tu su nedavno „vaskrsli“ manastir Uvac i manastir Dubrava, ali bilo je i mnogih drugih, kojih danas nema, kao što je legendarni manastir Janja, opjevan u narodnoj pjesmi „Miloš u Latinima“ kao jedna od najvažnijih nemanjićkih zadužbina. Vjeruje se da se današnji manastir Uvac nalazi na Janjinom mjestu.

Uvac je glavna pritoka reke Lim. Nekoliko zadnjih kilometara, reka Uvac predstavlja granicu između Srbije i Republike Srpske, BiH, tj. granicu opština Priboj i Rudo. Deo pruge Beograd-Bar prolazi rekom Uvac, taj deo je inače sporan i pripada Republici Srpskoj, BiH.

Na samom Uvcu se nalaze i sela Štrpci, naselje Uvac u blizini graničnog prelaza Uvac. U narodu je odavnina Uvac bio poznat kao granica Srbije i Turske, tuda su u vreme Miloša Obrenovića postavljeni „uduti“ koji će ostati do završetka Prvog balkanskog rata i 1912. godine. Istorijski je poznato da su zbegovi 1690. godine prelazili preko Pribojske Banje, zatim se spuštali preko Crnog Vrha do prelaza na Uvcu a dalje prema Zlatiboru i severu. Mnogo vremena su šume bile pune hajduka „narodnih branilaca“, a kasnije razbojnika i ubica, koji su uništeni odlučnim akcijama serdara Jovana Mićića i narodne vlasti.

3. Đavolja varoš

Sedam srpskih čuda 800px-Djavolja-Varos

Đavolja varoš je skup zemljanih glavutaka ili kula na čijim vrhovima se nalaze kamene kape (blokovi). Ima ih više od dve stotine, visoke su od dva do petnaest metara, a široke od pola do tri metara. Đavolja varoš je retki prirodni fenomen koji se nalazi na Radan planini u blizini Kuršumlije, oko 90 kilometara jugozapadno od Niša. Čine je 202 kamene figure koje su nastale dugotrajnim i strpljivim radom prirode.

4. Nacionalni park Tara

Sedam srpskih čuda 794px-Tara_jezero_Djurici

Nacionalni park Tara obuhvata površinu od 22.000 hektara na najvišem delu planine Tare i nalazi se na teritoriji opština Bajina Bašta i Užice, u zapadnom delu Republike Srbije.
Na podlozi od krečnjaka reke kao što su Beli Rzav, Rača, Derventa su napravile duboke klisure i kanjone. Pored toga se javljaju vrtače, pećine i uvale. Na taj način su stvorena pribežišta u kojima se sve do danas očuvao bogat biljni i životinjski svet. Velika heterogenost reljefa, raznovrsnost geološke podloge, vlažnija klima i topla krečnjačka staništa, uslovili su stvaranje brojnih šumskih ekosistema veoma složenog sastava sa velikim brojem reliktnih i endemskih vrsta koje predstavljaju prave prirodne vrednosti i retkosti.

Najinteresantniji endemoreliktni predstavnik nacionalnog parka Tara je Pančićeva omorika koja je na ovoj lokaciji sve od Tercijara, koju je inače pronašao i opisao Josif Pančić. Na Tari su prisutni jela, smrča, bor, ali i listopadi kao što su jasika, javor, breza, bukva. Na Tari je takođe registrovano 53 vrsta sisara i 153 vrsta ptica. Pod posebnom zaštitom su medved, divokoza i srna.

5. Đerdapska klisura

Sedam srpskih čuda IJzeren_Poort_2

Đerdapska klisura (rum. Porţile de Fier; mađ. Vaskapu; slov. Železné vráta; tur. Demirkapı; nem. Eisernes Tor; bug. Железни врата) je najduža i najveća klisura u Evropi. Ona formira deo granice između Rumunije i Srbije, pri čemu se severno nalazi Rumunija a južno Srbija. Rumunski, mađarski, slovački, turski, nemački i bugarski naziv ima značenje železna vrata, dok je klisura u Srbiji poznata kao Đerdap. Na rumunskoj strani se nalazi nacionalni park Železna vrata (rum. Parcul Natural Porţile de Fier), a sa srpske nacionalni park Đerdap.

Đerdapska klisura predstavlja kompozitnu (čine ga naizmenično 4 kotline i 4 klisure), antescedentnu (usecanje korita je išlo paralelno sa tektonskim pomeranjima) dolinu i ona izgleda ovako:

Golubačka klisura
Ljupkovska kotlina
Klisura Gospođin vir
Donjomilanovačka kotlina
Klisura Kazan
Oršavska kotlina
Sipska klisura
Vlaško-pontijska nizija

U klisuri ima arheoloških nalaza i kulturno-istorijskih spomenika, kao što su naselje Lepenski Vir, Golubački grad, ostaci Trajanovog mosta, Trajanove table, kao i razni očuvani primeri narodne slovenske arhitekture.

Nakon izgradnje hidroelektrane Đerdap, došlo je do podizanja nivoa vode i tako je nastalo akumulaciono Đerdapsko jezero.

6. Prerasti Vratne

Vratna (reka)

Sedam srpskih čuda 800px-Vratna4

Vratna je reka u istočnoj Srbiji kod istoimenog sela, nedaleko od Brze Palanke i desna je pritoka Dunava. Najpoznatija je po tri najviša prirodna kamena mosta u Evropi tzv. prerastima koji podsećaju na vrata, po čemu je reka i dobila ime. Izvire na Velikom Grebenu i ima dužinu toka od 26 kilometara, a tokom letnjeg dela godine, nema stalan tok, već na nekoliko mesta ponire i ponovo izbija na površinu. Na kraju njenog kanjona u gornjem delu toka, nalazi se istoimeni manastir (koji po predanju potiče iz XIV veka), kao i lovište u kome žive mufloni i jeleni lopatari.

Prerasti Vratne


U klisuri reke Vratne postoje tri prirodna kamena mosta, dva u blizini samog manastira i treći, udaljeniji, u dubini rečne klisure. Do njih se dolazi obeleženom planinarskom stazom, koja je ranije prolazila kroz sam manastir, dok se danas obilazi manastirsko imanje i do reke se stiže kod same Male prerasti.

Mala prerast je udaljena oko dvesta metara uzvodno od manastira i njena dužina je 15 metara. Širina njenog otvora iznosi 33 metra, visina 34 metra, dok je debljina svoda iznad otvora 10 metara.

Sedam srpskih čuda 450px-Mala_prerast5
Mala prerast

Velika prerast je udaljena oko sto metara od Male prerasti i njena dužina je 45 metara[3]. Širina njenog otvora iznosi 23 metra, visina 26 metra, dok je debljina svoda iznad otvora 30 metara.

Sedam srpskih čuda 450px-Velika_prerast5
Velika Prerast

Suva prerast se nalazi oko dva kilometra uzvodno od Male i Velike prerasti i njena dužina je 34 metara. Širina njenog otvora iznosi 15 metra, visina 20 metra, dok je debljina svoda iznad otvora 10 metara. Svoj naziv je dobila po tome što Vratna, u letnjem delu godine, ponire pedesetak metara uzvodno od nje, da bi se kasnije pojavila i još jednom nestala, pre nego što ponovo izbije iz stene i nastavi dalje da teče površinom zemlje.

Sedam srpskih čuda 800px-Suva_prerast2
Suva Prerast

Same prerasti su različitog porekla, dok su prve dve ostaci nekadašnje tunelske pećine kroz koju je tekla Vratna i čiji se deo svoda između njih urušio, dotle je treća nastala usled poniranja reke. U njenoj blizini otkriveno je još primera kraškog reljefa, tri neistražene pećine, od kojih je jedna najduža, druga obiluje tunelima i hodnicima, a u trećoj se nalazi jezerce

7. Fruška gora

Sedam srpskih čuda 794px-Fruska_Gora_Smith

Fruška gora (hrv. Fruška gora, mađ. Tarczal, lat. Alma Mons) je ostrvska planina i nacionalni park u Sremu. Najveći deo Fruške gore se nalazi u Vojvodini, Srbija, dok mali deo zalazi u istočnu Hrvatsku, u Vukovarsko-srijemsku županiju.

Fruška gora se prostire dužinom od oko 75 km i širinom od 12 do 15 km i zahvata površinu od 255 km². Fruška gora je 1960. godine proglašena nacionalnim parkom i time je postala prvi nacionalni park u Srbiji. Najviši vrh je Crveni Čot (539 m).










Sedam srpskih čuda Haoss10
Nazad na vrh Ići dole
Shadow

ADMIN
ADMIN

Shadow

Ženski
Poruka : 97443

Lokacija : U svom svetu..

Učlanjen : 28.03.2011

Raspoloženje : Samo


Sedam srpskih čuda Empty
PočaljiNaslov: Re: Sedam srpskih čuda   Sedam srpskih čuda Sat610Ned 2 Jun - 22:02

Sedam srpskih čuda prirode

Zbog prirodnih karakteristika, ali i zato što su reprezentativni, autohtoni i očuvani, u Srbiji oko 460 mesta i fenomena nosi status zaštićenih prirodnih dobara. Među njima su i stabla, vodopadi, šumski rezervati, ali i izvori, pećine, prerasti, klisure... Pogledajte sedam čuda prirode u Srbiji po izboru redakcije "Blica".

1. Plutajuća ostrva na Vlasinskom jezeru

Sedam srpskih čuda 347361_vlasinsko-jezero-foto-aleksandar-stankovic-1_ff

Ovaj prirodni fenomen nalazi se na najvišem i najvećem veštačkom jezeru u Srbiji. Ono što jezero u najmanju ruku čini neuobičajenim jesu takozvana plutajuća ostrva raštrkana po vodenoj površini. Zapravo, radi se o delovima kopna od treseta koji menjaju svoj položaj i plutaju po jezeru. Na većim ostrvima se nalazi mnoštvo vrba i breza, zbog čega liče na male pokretne oaze. Za njihovo stvaranje, tvrde stručnjaci, potrebno je više od 5.000 godina.

Vlasinsko jezero se nalazi na području jugoistočne Srbije, u blizini granice sa Bugarskom. Pod Vlasinom se ne podrazumeva samo jezero, već i visoravan, selo u opštini Surdulica i reka, a sve to zajedno čini idealno mesto za ljubitelje netaknute prirode.

Vlasinsko jezero i okolinu odlikuju atraktivni i specifični pejzaži, brda, razuđena obala, vlažne livade i tresave, dolina reke Vlasine. Akumulacija jezera nastala je izgradnjom brane 1949. godine na izvorišnom delu reke Vlasine, na mestu postojeće tresave čiji je najveći deo potopljen.



2. Resavska pećina

Sedam srpskih čuda 346275_resavska-pecina03ras_ff

Najlepša i najstarija pećina nastala pre čak 80 miliona godina. Duga je 4,5 kilometara, a radovi na njenom uređenju trajali su čitavu deceniju. Nadaleko je čuvena po svom unutrašnjem nakitu crvene, žute i bele boje, zbog koga je često nazivaju i resavskom lepoticom. Unutrašnjost obiluje brojnim i raznovrsnim dvoranama, kanalima, galerijama, stubovima, stalaktitima, stalagmitima, draperijama i okamenjenim vodopadima.

Sedam srpskih čuda 347357_resavska-pecina-foto-shutterstock_ff

Ranije su za pećinu znali samo čobani koji su se sklanjali od nevremena sa stadima ovaca. Jedan od čobana je otkriva 1962. godine sa svilajnačkim planinarima, da bi već iste godine ona bila detaljno ispitana od strane novosadskih speleologa, na čelu sa dr Jovanom Petrovićem.

Do sada je detaljno istraženo 2.830 metara prećine, dok je za posetioce uređeno oko 800 metara. Procenjuje se da je dok se da je nakit u pećini star oko 45 miliona godina.

Nakit pećine počinje od samog ulaza, nastaje rastvaranjem kalcijum karbonata, dok njegova boja zavisi od minerala kroz koji prođe voda. Najdominantnijia boja nakita je crvena, boja koja potiče od oksida gvožđa, bela potiče od kristalnog kalcijuma, a žuta od primesa gline. Temperatura u pećinu konstantno iznosi 7 stepeni Celzijusa.



3. Cvetanje Tise

Sedam srpskih čuda 346271_cvetanje-tise01betafoto-aladin-bakhit_f

Ovaj prirodni fenomen svake godine u prvoj polovini juna privuče veliki broj ljudi. Cvetanje Tise zapravo je parenje insekata koji se zovu tiski cvet i čije larve žive u glinenom koritu Tise.

Sedam srpskih čuda 347352_cvetanje-tise-ap_f

Milioni insekata svake godine isplivavaju na površinu reke, gde se zapravo pare. Nakon parenja mužjak umire, a ženka ostaje živa još koji sat kako bi stigla da položi jaja, posle čega i ona umire. Prema nekim procenama, ženke ovom prilikom polože i do 8.000 jaja, koja se postepeno spuštaju na dno gde pronalaze pogodno mesto za razvoj. Iako larva raste čak tri godine, ovaj krilati "cvet" zapravo živi samo jedan dan.

Sedam srpskih čuda 347353_cvetanje-tise-apfonet_ff

Ovaj prirodni fenomen može videti samo na Tisi i na reci Jangcekjang u Kini. Nekada su jedinke Tiskog cveta bile rasprostranjene i po drugim većim rekama Evrope, a danas je Tisa skoro jedino utočište ove vrste. "Cvetanje" se inače dešava na celom toku reke Tise, ali je naročito impresivno u toku oko Kanjiže.




blic.rs










Sedam srpskih čuda Haoss10
Nazad na vrh Ići dole
Shadow

ADMIN
ADMIN

Shadow

Ženski
Poruka : 97443

Lokacija : U svom svetu..

Učlanjen : 28.03.2011

Raspoloženje : Samo


Sedam srpskih čuda Empty
PočaljiNaslov: Re: Sedam srpskih čuda   Sedam srpskih čuda Sat610Ned 2 Jun - 22:07

4. Prašuma Vinatovača

Sedam srpskih čuda 346274_prasuma-vinatovaca03rasfoto-zeljko-safar_f

Nalazi se u regionu Gornje Resave i prostire se na 37 hektara. Čovek u njoj nikada nije ništa uređivao, sekao niti pošumljavao od vremena kad je šuma nastala.

Sedam srpskih čuda 347358_vinatovaca-foto-zeljko-safar-1_ff

Bukve u Vinatovači, u prečniku, imaju više od metra, a visoke su i do 45 metara. Starost pojedinih stabala procenjuje se na 300 i više godina, i ona ovde "umiru" prirodnom smrću. Čak i kada neka bukva pod uticajem snega i vetra, ili od starosti padne, ona ovde i ostaje. Bukova šuma raste na nadmorskoj visini od 650 do 800 metara.

Vinatovača je pod strogim režimom zaštite, što znači da nema seče stabala, nije dozvoljeno ni branje bilja, a samo za ulazak u ovaj rezervat neophodna je dozvola Zavoda za zaštitu prirode



5. Đavolja varoš

Sedam srpskih čuda 346272_djavolja-varos01fonetfoto-sasa-djordjevic_f

Ovaj neuobičajeni spomenik prirode nalazi se na jugu Srbije, u neposrednoj blizini Kuršumlije. Njega čine dva retka prirodna fenomena - zemljane figure i dva izvora kisele (mineralne) vode.

Sedam srpskih čuda 347356_djavolja-varos-foto-ljubisa-mitic1_ff

Zemljane figure ili, kako ih meštani nazivaju, piramide ili stubovi zapravo su nerazvrstane vulkanske taložne stene visoke od dva do čak 15 metara. Svaka od njih na vrhu ima veliku kapu od stene. Ukupno ih ima 202, raznih su oblika i dimenzija, a široke su od 0,5 do čak tri metra.

Ovaj geomorfološki fenomen je u Srbiji jedinstven, ali i vrlo redak u svetu. U Evropi ima sličnih pojava u Alpima (sa obe strane prevoja Brener u Austriji i Italiji, kod Bolcana, zatim u Valerijenu, u pokrajini Gornja Savoja, u Francuskoj...). U Americi je poznata „Bašta bogova“. Međutim, ono što Đavolju varoš izdvaja od ostalih jeste da su „kule“ brojnije, većih dimenzija i znatno postojanije.

Lokalitet Đavolja varoš 1995. proglašen je za prirodno dobro od izuzetnog značaja, čijih se 67 hektara nalazi pod zaštitom države. Zavod za zaštitu prirode pokušava da ga stavi na Listu svetske baštine Uneska, a bilo je i u konkurenciji za jedno od sedam novih svetskih čuda.



6. Kapije i kanjon Vratne

Sedam srpskih čuda 346279_vratna4_ff

Ovo je pravi dragulj prirode koji je stvaran hiljadama godina. Jedinstven je spomenik prirode u kanjonu reke Vratne koga čine tri kamena luka visoka pedesetak metara i koji je zaštićen kao prirodno dobro.

Kanjon Vratne nalazi se u istočnoj Srbiji, u dosta nepristupačnom predelu Negotinske krajine, zbog čega nije u pravom smislu reči turistička destinacija.

Prvi opis ovih krajeva datira s početka prošlog veka, a naučnim istraživanjima ovog predela, krajem 19. veka bavio se naš poznati naučnik Jovan Cvijić.

Istraživanja Jovana Cvijića pokazuju da je ovaj predeo, usečen u krečnjacima, bio velika pećina, a da je reka imala površinski i podzemni tok. Cvijić je zapisao da se usled spuštanja terena i širenja kanala, pećinska tavanica urušila na dužini od sto metara, a njeni ostaci su tri lučne kapije koje se zovu prerasti.

Ove kapije su prirodni fenomen u kanjonu Vratne za koje stručnjaci kažu da su najviše u Evropi. Dužina male kapije je 15 metara, dvostruko veća je širina, a visina otvora je 34 metra. U njenoj blizini je Veliki prerast od 45 metara i visine 26, dok se treći nalazi nešto dalje, u najnepristupačnijem delu kanjona.


Osim što izgleda sas vim neuobičajeno, ovaj lokalitet ima izuzetan biološki značaj jer u kanjonu Vratne uspeva više od 400 različitih biljnih vrsta, od kojih su mnoge endemiti ili relikti. Reka Vratna je kroz istoriju vajala prirodni fenomen, kakvih u Evropi ima još u Sloveniji i Francuskoj, a u svetu u Koloradu.




blic.rs










Sedam srpskih čuda Haoss10
Nazad na vrh Ići dole
Shadow

ADMIN
ADMIN

Shadow

Ženski
Poruka : 97443

Lokacija : U svom svetu..

Učlanjen : 28.03.2011

Raspoloženje : Samo


Sedam srpskih čuda Empty
PočaljiNaslov: Re: Sedam srpskih čuda   Sedam srpskih čuda Sat610Ned 2 Jun - 22:25

7. Kameni zid kod Kuršumlije

Sedam srpskih čuda 346276_ivana-buha01rasfoto-nebojsa-markovic_ff

Zid od kamenih kolona, dug 100 i visok 10 metara, nedavno je otkriven kod kuršumlijskog sela Rudare. Star je 65 miliona godina, a nastao je tako što se magma koja se utiskuje i izađe na površinu kristališe i tako se dobijaju bazalni stubovi.

Ovi kameni blokovi su različitih oblika, od četvorougaonih do osmougaonih, dužine do jednog metra. Svi kameni stubovi su pravilno uklopljeni jedan na drugi, u dužini većoj od 100 metara. Međutim, još ne može da se proceni koliku porvšinu zauzimaju jer je jedan deo stubova pokriven slojem zemlje i gustim rastinjem.

Meštani Rudara su do skoro verovali da je ovaj zid zapravo ostatak srednjevekovne kule oca Vuka Brankovića - Branka Mladenovića, pa ovo mesto još zovu i „Brankova kula".



Zaštićeni šumadijski hrastovi, Pančićeva omorika...

Sedam srpskih čuda 347359_vinatovaca-foto-zeljko-safar-2_hs

U Zavodu za zaštitu prirode ističu da je Srbija bogata neuobičajenim prirodnim dobrima. Primera radi, pojedina stabla se izdvajaju po svojim karakteristikama, veličini, pa čak i po istorijatu kraja u kome se nalaze, što sve doprinosi tome da nešto potpadne pod zaštitu.

Recimo, grupa hrastova u Šumadiji, po kojima je ovaj deo Srbije i dobio ime, takođe je zaštićena jer su pojedina stabla vrlo reprezentativna i odlično očuvana. Takođe, tu su i pećine i prerasti.

- To su geomorfološki oblici nastali igrom prirode. Ukupno ih ima osam i sve su u istočnoj Srbiji, a tri su i zaštićena. Prerasti su relativno retke pojave i u svetu. Mala prirodna čuda jesu i brojni izvori na obodima Zlatibora. Oni imaju visoku PH vrednost, preko 11, što je izuzetno retko - kaže dr Dušan Mijović, pomoćnik direktora Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Kako kaže, i Pančićeva omorika je takođe retkost ili čudo, s obzirom na to da je jedino mesto na svetu gde ona raste srednji tok reke Drine.

blic.rs










Sedam srpskih čuda Haoss10
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




Sedam srpskih čuda Empty
PočaljiNaslov: Re: Sedam srpskih čuda   Sedam srpskih čuda Sat610

Nazad na vrh Ići dole
 
Sedam srpskih čuda
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Similar topics
-
»  7 Svetskih čuda
» Sedam novih svetskih čuda
» Istina i legenda o sedam svetskih čuda antike
» Kako nas drugi vide: Otkrijte sedam prirodnih čuda Srbije
» Ženidbe srpskih vladara
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Haoss Forum :: Nauka :: Geografija-