Haoss forum: Pravo mesto za ljubitelje dobre zabave i druženja, kao i diskusija o raznim životnim temama.
 
PrijemTražiLatest imagesRegistruj sePristupiHimna Haoss ForumaFacebook


Delite | 
 

 Srpski turizam - Planine

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
Idi na stranu : 1, 2, 3, 4  Sledeći
AutorPoruka
zjovan29

  

zjovan29

Muški
Poruka : 2504

Godina : 63

Lokacija : CRIKVENICA

Učlanjen : 18.09.2011

Raspoloženje : nikad bolje


Srpski turizam - Planine Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpski turizam - Planine   Srpski turizam - Planine Sat610Sub 15 Okt - 19:31

Srpski turizam - Planine Zlatibor

Srpski turizam - Planine Zlatibor




Apartmani RADAN***



  • Srpski turizam - Planine Zlatib2
  • Srpski turizam - Planine Zlatib3



Srpski turizam - Planine Zlatib1

Nalaze se 200m od centra Zlatibora. Raspolažu smeštajem u garsonjerama i apartmanima. Garsonjera (studio), za jednu-dve osobe, u svom sastavu ima kompletno opremljenu kuhinju (frižider, rešo), sobu sa garniturom za spavanje i dnevni boravak, (TV), kupatilo, terasu sa garniturom za sedenje. Apartmani (2-4 osobe) u svom sastavu imaju spavaću sobu, dnevni boravak, kuhinju i kupatilo.
Svaki apartman ima komplet opremljenu kuhinju sa pratećim priborom (frižider, rešo), svoju terasu i parking mesto.Gostima su na raspolaganju teretana i sauna.


Hotel PALISAD***


Srpski turizam - Planine 97-hotel-palisad


Srpski turizam - Planine Zlatibor4
hotel ’’Palisad’’

Nedaleko od jezera u prijatnom ambijentu borove šume, predstavlja moderan kpmpleks za odmor i rekreaciju. Hotel ima recepciju, restoran, aperitiv sala sa prostranim salonom u dva nivoa, TV salu, poslastičarnicu, prodavnicu i dansing bar.
Depadansje odvojeni deo hotela, sobe imaju klasični ili francuski ležaj sa kupatilom.
A deo standardne dvo i trokrevetne sobe sa klasičnim ili francuskim ležajem, imaju TV i kupatilo.
B deo renovirani deo hotela sa dvo i trokrevetnim sobama sa klasičnim ležajem, telefon, TV i kupatilo.
Doručak i večera po principu švedskog stola na ’’Zlatiborski način’’.


Zlatibor ČIGOTA

Srpski turizam - Planine Cigota3

Ideja za izgradnju Lečilišta na Zlatiboru javila se krajem 19 veka, a realizovana je u drugoj polovini dvadesetog veka. Lokalitet Zlatibora izabran je na osnovu elaborata koji je uradio tim stručnjaka: lekari, klimatolozi, arhitekte.
Rezultati lečenja bili su neuporedivo bolji u odnosu na ranije isključivo medikamentno lečenje, tako da je ova ustanova postala jedinstven centar za lečenje oboljenja štitaste žlezde na Balkanu.


Hotel ZELENKADA

Nalazi se preko puta Sportsko-turističkom centra Zlatibor. Kompletno renoviran predstavlja prijatno iznenađenje među hotelima na Zlatiboru. Svaka soba ima terasu, TV, mini bar, kupatilo. Apartmani su prostrani, moderno dizajnirani, klimatizovani, imaju dnevnu sobu sa garniturom za sedenje, trpezariju i kompletno opremljenu kuhinju i spavaću sobu. Hotel ima sopstveni parking. Gostima je na raspolaganju:
aperitiv bar, restoran sa velikom terasom, banket sala. Način služenja obroka u hotelu je klasičan.


izvor:dihoff.co.rs



Poslednji put izmenio zjovan29 dana Sub 15 Okt - 20:02, izmenio ukupno 2 puta
Nazad na vrh Ići dole
zjovan29

  

zjovan29

Muški
Poruka : 2504

Godina : 63

Lokacija : CRIKVENICA

Učlanjen : 18.09.2011

Raspoloženje : nikad bolje


Srpski turizam - Planine Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpski turizam - Planine   Srpski turizam - Planine Sat610Sub 15 Okt - 19:38



O Zlatiboru




Srpski turizam - Planine BanerSrpski turizam - Planine Baner1Srpski turizam - Planine Baner2Srpski turizam - Planine Baner3Srpski turizam - Planine Baner4

Zlatibor po svojoj površini i po broju stanovnika nije veliko mesto, ali po lepotama koje nudi u osunčanim prolećnim danima, dugim i vedrim letnjim večerima, kao i čarobnoj zimi, ono je veliko koliko Vaš duh može da pojmi tajanstvenost lepote iznedrene na ovoj čudotvornoj planini. Ovo je planina izuzetne lepote i krasi je prijatna klima. Obiluje prostranim proplancima i bujnim pašnjacima, koji su ispresecani planinskim potocima. Prošaran je borovim šumama, po kojima je ova planina i dobila ime.

Nalazi se na magistralnom putu Beograd – Crnogorsko primorje. Od Beograda je udaljen 235km, a od Užica 30km. Prosečna nadmorska visina je1000 metara, a okružuju je visovi: Čigota (1422m), Tornik (1496m), Vitogor (1281m) i niz drugih manjih brda.
Prvi stanovnici Zlatibora bili su Iliri, zatim Rimljani, a posle njih ove prostore naseljavaju Sloveni. Sve do polovine 19.veka današnje područje Zlatibora nazivalo se Rujno, a kasnije je ovaj naziv potpuno potisnut i sve više se spominjalo ime Zlatibor, koje i danas nosi ova planina. Zlatiborska visoravan omeđena je rekama Uvcem, Kamesinom i Sušicom, sredinom Zlatibora protiče Crni Rzav, a na istočnom delu reke Pristevica i Katusnica.

Zabeleženo je da je Zlatibor primio turiste još daleke 1750.god, ali je do kraja 19.veka boravak na njoj bio prava retkost i luksuz.
Devetnaestog avgusta 1893.godine na Preobraženje, na ovoj planini boravio je kralj Srbije Aleksandar Obrenović, i od ovog datuma počinje organizovan razvoj turizma na Zlatiboru. Posle kraljeve posete interesovanje za Zlatibor raste i na ovoj planini počinju da niču drveni letnjikovci, vile, hoteli, sanatorijumi.

Saznanje da se na Zlatiboru ljudi mogu izlečiti od mnogih bolesti, posebno onih koje napadaju i dušu i telo istovremeno – psihosomatskih bolesti, staro je više od sto godina. Glavni razlog lekovitosti ove planine ogleda se u blagosti klime na visoravni od hiljadu metara.
Preko njega se sudaraju planinske i morske struje koje ubrzavaju lečenje i oporavak od mnogih plućnih i srčanih bolesti i posebno bolesti štitaste žlezde i malokrvnosti.

Na teritoriji opštine Čajetina ima puno kulturnih spomenika koji su od velike važnosti za Republiku Srbiju. Većina njih je pod zaštitom države. Najpoznatiji je: Muzej Staro selo u Sirogojnu, koji se nalazi na 30km od Zlatibora. To je muzej pod otvorenim nebom i predstavlja autenticnu kulturu zlatiborskog sela. Svi objekti i pokućstvo su
autentični i preneti su u muzejski prostor Zatim tu je Stopica pećina u selu Rozanstvo, Manastir Uvac u selu Stublo i Mećavnik – drveno selo Emira Kusturice.

Mećavnik je udaljen oko 35km od Zlatibora i blizu je Sargana (planina). Ovo selo sa skromnim drvenim kucama i karakterističnom Crkvom, počelo je da se gradi dok je sniman film “Život je čudo”. Sada predstavlja atrakciju i privlači veliki broj posetilaca. U blizini se nalazi ponovo otvorena pruga koja ide uz planinu Sargan parnom
lokomotivom do Mokre Gore. Predivni predeli koje možete videti dok se vozite sigurno ce Vam dugo ostati u sećanju. Ova pruga je specificna po brojnim vijaduktima, mostovima, tunelima i “osmicama”- načinu na koji se parna lokomotiva uspinje uz veliki nagib.

Zlatibor poslednjih godina obogaćuje svoju ponudu raznovrsnim sadržajima, to gostima pruža široke mogućnosti za zadovoljenje njihovih različitih potreba. Izgrađeni su sportski tereni: fudbalski, teniski, otvoreni i zatvoreni bazeni, sportska hala, ski liftovi na Torniku i Obudojevici i dr. Uređeno je jezero na Zlatiboru, napravljen je novi tržni centar, pijaca autobuska stanica i dr.

izvor:vilamirjana.co.rs


Poslednji izmenio zjovan29 dana Pon 17 Okt - 14:03, izmenjeno ukupno 1 puta
Nazad na vrh Ići dole
zjovan29

  

zjovan29

Muški
Poruka : 2504

Godina : 63

Lokacija : CRIKVENICA

Učlanjen : 18.09.2011

Raspoloženje : nikad bolje


Srpski turizam - Planine Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpski turizam - Planine   Srpski turizam - Planine Sat610Sub 15 Okt - 21:39




PLANINE SRBIJE



Planine, od kojih su mnoge proglašene nacionalnim parkom, sa velikim izborom raznovrsnih smeštajnih mogućnosti, biće vaša druga ljubav u Srbiji, zbog svoje izuzetne lepote i nedirnute čistote. Zimi i leti, po kiši i suncu, planine ne doprinose samo zdravlju vašeg tela, već i vašeg duha.

„Efekat podmlađivanja“, koji se javlja kod šetnji po čistom vazduhu na visinama iznad 1.400 m nadmorske visine, budi životni optimizam.

Na Kopaoniku, jednoj od najviših planina u Srbiji, sa 44 km ski staza i 20 ski liftova, mogu skijati i vešti skijaši i početnici. Leti, Kopaonik postaje otvoreni sportski centar Srbije, sa različitim vidovima razonode tokom celog dana.
Zlatibor – planina zlatnih borova, čeka da sa vama podeli svoju lekovitu klimu, jezera i livade, skijaške terene i terene za klizanje. U zlatiborskom selu Sirogojno, otkrićete jedinstven etnološki park, čuven po svojim pletiljama koje, već generacijama, prenose izvornu veštinu predenja i pletenja.

U blizini Zlatibora, nostalgično putovanje starom parnjačom, vodiće vas duž 13,5 km dugu prugu uz planinu Šargan, kroz dvadesetak tunela, preko mnogih vijadukta i mostova do Mokre gore, upravo na vreme da uživate u prizoru svitanja neuporedive lepote. U otvorenom vagonu prisetićete se uzbuđenja svog prvog putovanja u životu.

Planina Tara, pored svojih vrhova, kraških pećina, kanjona i brzaka, krije i zadivljujući kanjon na reci Drini. Otkrivanje kanjona iz čamca ostaće vam u nezaboravnom sećanju.

Svoju radoznalost za razgledanje prirode iz ptičje perspektive moćićete da zadovoljite posetom planini Zlatar, Goliji, Staroj planini, Goču, Brezovici i Divčibarama. Sve one vam pružaju mogućnost da neograničeno uživate u poljanama, šumama, potocima i rekama, bogatim šumskim plodovima, lekovitim biljkama i ribama. Sa malo sreće možda ćete videti orla ili jelena.

Sa parom skija, biciklom, košarkaškom loptom, parom teniskih reketa, kupaćim kostimom ili ribolovačkim štapom možete sami da osmislite još aktivniji odnor. Za one željne većih uzbuđenja, postoje mnoga lovišta u gustim šumama, bogatim različitom divljači.

Zdravstveni i estetski tretmani, tradicionalna kuhinja, tradicionalni zanati i raznovrsne smeštajne mogućnosti, od hotela sa 4 zvezdice, do šumskih koliba i omladinskih domova, upotpuniće vaše zadovoljstvo. Izvanredan ukus sira sa Zlatara ili Stare planine, zlatiborske pršute ili klekovače sa Divčibara, ostaće vam u nezaboravnom sećanju.

Srpski turizam - Planine Kopaonik-225x300


Kopaonik


Kopaonik, najveći planinski masiv u Srbiji, pruža se pravcem od severozapada ka jugoistoku u dužini od oko 80 km, dosežući u srednjem delu širinu od oko 40 km. Najviši deo na Kopaoniku je prostrana površ Ravni Kopaonik, oko koje se diže Suvo Rudište sa najvišim vrhom planine-Pančićev vrh (2.017 m).

Kopaonik ima subalpsku klimu. Zbog blizu 200 sunčanih dana godišnje Kopaonik s pravom nosi naziv „planina sunca“. Hladni i teži vazduh kreće se okolnim dolinama i kotlinama, tako da zimske temperature nisu mnogo niske (srednja godišnja temperatura Ravnog Kopaonika je 3,7ş C). Sneg pada od kraja novembra i zadržava se do maja, odnosno prosečno 159 dana godišnje.

Kopaonik je dobio ime zbog rudnih bogatstava kojima raspolaže i koja su se ovde od davnina kopala. Vulkanska atraktivnost i proboji vrelih mineralnih rastopa izazvali su promene na okolnim stenama i tako je nastala „Kopaonička rudna oblast“ sa âelikim brojem rudnika, u kojima su se kopali gvožđe, olovo i cink.

Zbog svojih prirodnih vrednosti, 1981. godine Kopaonik je proglašen za nacionalni park. Nacionalni park Kopaonik obuhvata površinu od 11.810 hektara i po broju endemičnih vrsta predstavlja jedan od najznačajnijih centara biodiverziteta endemične flore Srbije. Značajni endemi i relikti na Kopaoniku su čuvarkuća, kopaonička ljubičica, Pančićeva režuha, srpski lan, Pančićev vijuk, runolist i dr. Izuzetnu pažnju na području Kopaonika zaslužuje bogatstvo životinjskih vrsta, od kojih se izdvajaju suri orao, sivi soko, šumska sova, planinska ševa, krstokljun,
sivi puh, buljina, divlja mačka, srna i druge.

Planinu Kopaonik naročito atraktivnom čini prepoznatljiv pejzaž sa gustim četinarskim šumama (smrča i jela) na višim delovima i mešovitim bukovim i hrastovim šumama, po stranama Kopaonika, pašnjaci, livade, kao i istaknuti planinski vrhovi sa kojih se pruža pogled do Šar planine, Komova i Stare planine.

Kopaonik preko cele godine nudi idealne uslove za aktivan odmor i predstavlja naš najveći i najpoznatiji skijaški centar. Na prostoru Ravnog Kopaonika nalazi se veliki turistički centar, sa brojnim smeštajnim kapacitetima, sistemom ski staza i žičara i ostalom turističkom infrastrukturom. Drugi turistički centar nalazi se kod sela
Brzeće, na istočnoj padini Kopaonika.

Skijaški tereni nalaze se na nadmorskoj visini od 1.650 do 2.017 m i svrstavaju se u terene prve kategorije. Turistički centar raspolaže mrežom od 22 žičare, povezane u jedinstven sistem, 4 dečija lifta i opremljen je za sve kategorije skijaša. Ukupna dužina žičara iznosi 17.222 m, dok je dužina ski staza 44 km. Kapacitet sistema je 13.520 skijaša na sat. Gostima je na raspolaganju 20 km staza za nordijsko
skijanje, a na lokaciji Crvene bare uređene i markirane su staze od 3, 5 i 10 km. Postoji mogućnost iznajmljivanja ski opreme i ski servisa, i kao posebne atrakcije, motornih sanki.

Na Kopaoniku se organizuju pešački izleti (do izvora Metođe i Semeteškog jezera), izleti planinskim biciklom, škole košarke, tenisa, jahanja, engleskog jezika. Tu su i raznovrsni programi za decu, programi za mršavljenje i sticanje kondicije, a brojni sportski tereni idealni su za pripreme sprotskih ekipa. Zbog velike razuđenosti reljefa Kopaonik pruža idealne uslove za paraglajding.

U neposrednoj blizini Kopaonika nalaze se banje Jošanička, Lukovska, Kuršumlijska (u samom podnožju), odnosno nešto udaljenije su Vrnjačka, Mataruška i Sijarinska banja, sa bogatim termalnim izvorima. Na samom Kopaoniku postoje mineralni izvori: izvor niskoradioaktivne vode „Krčmar“ na visini od 1.700 m i „Marine vode“ (1.950 m).

Istorijski značaj kopaoničke oblasti kao središta srpske srednjovekovne države obeležavaju ostaci utvrđenih gradova na visovima u predgorju centralnog masiva (Zvečan, Koznik, Maglič), rudarskih naselja (Stari trg, Novo brdo) i crkve i manastiri (Gradac, Pavlica, Studenica, Žiča, Sopoćani), zadužbine srpskih vladara, koji se nalaze u podnožju kopaoničkog masiva.

Srpski turizam - Planine Zlatibor-300x225



Zlatibor


Prostrana zatalasana visoravan Zlatibor nalazi se u jugozapadnom delu Srbije, na nadmorskoj visini od 700 do 1.500 m, 238 km od Beograda. Najviši planinski vrhovi su: Tornik (1.496 m) i Čigota (1.422 m).

Zahvaljujući specifičnoj klimi i karakterističnim vazdušnim strujanjima, kontinentalnim i mediteranskim, koji se mogu naći samo ovde, harmoničnom odnosu između pošumljenih predela jela, bora i smrče i prostranih livada, prekrivenih živopisnim biljem, rekama i potocima, nezagađenom vazduhu, zdravoj i čistoj vodi, velikom broju sunčanih dana u godini, srdačnosti domaćina, prelepim skijaškim terenima, Zlatibor se razvio u čuveni letnji i zimski turistički centar, sa najdužom
turističkom tradicijom među planinama u Srbiji. Za zvanični početak turizma na Zlatiboru smatra se dolazak kralja Aleksandra Obrenovića na Kulaševac 1893.godine, kada je kraj i dobio ime – „Kraljeve vode“.

Zlatibor je ispresecan rekama (Crni Rzav, Veliki Rzav, Sušica) i potocima, koji su bogati raznim vrstama ribe: klenom, krkušom, pastrmkom, mladicom i lipljanom. Na Zlatiboru postoje dva veštačka jezera. Veće jezero je u Ribnici, na reci Crni Rzav. U samom centru turističkog naselja Zlatibor nalazi se manje jezero, napravljeno za
turističke potrebe.

Okruženo je prijatnim stazama za šetanje, klupicama za odmor gostiju,koji leti mogu da se kupaju, sunčaju, a zimi da se klizaju po zaleđenoj površini jezera.

Zlatibor je poznat kao skijaški centar. Skijaši početnici i deca uživaće na blagim padinama Obudovice (manji ski lift dužine 250 m), a bolji skijaši će se odlučiti za odlazak na Tornik i neku od njegovih staza. Sportski centar „Tornik“ nalazi se na nadmorskoj visini od 1.110-1.490 m, 9 km od turističkog centra. Staze, kojih ima četiri (Čigota, Tornik, Ribnica, Zmajevac), pogodne su za takmičenja u slalomu,
veleslalomu i superveleslalomu. Povezuju ih tri ski-lifta. U centralnom delu Zlatibora nalaze se uređene staze za smučarsko trčanje i biatlon, koje se zbog svoje preglednosti i konfiguracije terena, ubrajaju među najlepše u Evropi. Tokom cele godine Zlatibor za pripreme biraju mnogi vrhunski sportski klubovi, kao i pojedinci, organizuju se košarkaški kampovi, škole paraglajdinga, tenisa, skijanja, plivanja…

Zlatibor je jedan od naših najvećih centara kongresnog turizma. Veliki broj kongresa seminara i simpozijuma održava se ovde tokom cele godine.

Jedan od najzastupljenijih vidova turizma na Zlatiboru svakako je rekreativni. Na Zlatiboru ćete često videti šetače koji se kreću nekom od šetačkih staza (do Čigote, kanjona Rzava, Gradine, Oka, Crnog vrha, Ribničkog jezera) ili koji na neki drugi način istražuju lepote Zlatibora.

Medicinska istraživanja su pokazala da je klima Zlatibora pogodna za održavanje zdravlja i kondicije zdravih ljudi, kao i za lečenje različitih plućnih bolesti, anemije, manjih poremećaja srca i krvnih sudova, a naročito poremećaja štitaste žlezde, koji se leči u Insitutu „Čigota“.

Muzej narodnog graditeljstva pod otvorenim nebom „Staro selo“ u Sirogojnu vraća nas u XIX vek. U njemu je prikazana tipična zlatiborska okućnica sa svim njenim elementima. U programima muzeja posebna pažnja se poklanja očuvanju i oživljavanju tradicionalnih zanata. U radionicama muzeja izrađuju se kopije muzejskih eksponata i prikazuju veštine grnčarskog, kačarskog, tesarskog, tkačkog i drugih zanata. Tokom cele godine organizuju se likovni, književni, muzički i drugi susreti, izložbe, predavanja i letnje škole. Prilagođena muzejskom prostoru tu je
i scena sa gledalištem, a tu su prodavnica proizvoda starih zanata i muzejskih kopija, biljna apoteka. U jednoj od nekadašnjih kuća uređena je krčma, a nekoliko objekata namenjeno je za smeštaj turista.

Srpski turizam - Planine Divcibare-narcis-300x199



Divčibare


Divčibare se nalaze na planini Maljen, 37 km jugoistočno od Valjeva, na nadmorskoj visini od 980 m. Kao posledica povoljnog geografskog položaja do Divčibara dopiru uticaji primorske klime, koja se tu susreće sa karpatskom i panonskom, čime se može objasniti povećano prisustvo joda u vazduhu. To pogoduje lečenju oboljenja pluća, anemije i oboljenja sa neurovegetativnim poremećajima. Divčibare imaju blagu klimu, prosečno 239 dana bez vetra, 280 dana bez padavina. Zime obiluju snegom, a prosečna temperature vazduha leti ne prelazi 22 stepena C. Zbog toga
su Divčibare proglašene klimatskim mestom.Blaga klima, povoljan geografski položaj, bogat biljni i životinjski svet, obilje izvora i tekućih voda svrstavaju Divčibare u najatraktivnija turistička mesta u Srbiji, pođednako privlačnim i leti i
zimi. Na Divčibarama preovlađuju četinari, a u samom centru uzdižu se planinski borovi, koji inače nigde drugde ne rastu na manje od 2.000 m nadmorske visine. Prirodni rezervati na Divčibarama su stara šuma na Velikoj pleči, Vražji vir na reci Crna Kamenica i kanjon Crne Reke. Posebna atrakcija je 20 m visok vodopad Skakalo na reci Manastirici.

Na Divčibarama postoje tereni za male sportive, tenis, mini golf, trim staza i obeležene staze za šetnju. Škola jahanja je otvorena tokom cele godine. Okolne visove i blage padine sneg godišnje prekriva tri do četiri meseca.

Skijašima je na raspolaganju nekoliko ski staza. Na severnoj padini Crnog vrha urađena je najduža staza (800 m), sa žičarom čiji je kapacitet 700 skijaša na sat. Staza je osvetljena, pa postoji mogućnost noćnog skijanja. Kod odmarališta „Zmaj“, na Golupcu i na visu „Stražara“nalaze se tri manje ski staze, dužine do 300 m i kapaciteta 200 skijaša na sat. Divčibarska kotlina ima odlične terene za trčanje na skijama. U hotelima i odmaralištima postoji mogućnost najma i servisa ski opreme, a tokom zimske sezone radi i škola skijanja.

Tokom cele godine na Divčibarama se održavaju raznovrsne turističke, kulturne i sportske manifestacije, kao što su „Beli narcis“, „Dani gljiva“, Zimski festival dečije rekreacije itd.

Srpski turizam - Planine Tara12-300x192


Tara


Tara, jedna od najlepših planina u Srbiji, nalazi se u zapadnoj Srbiji. Pokrivena je gustim šumama prošaranim proplancima i livadama sa stenovitim liticama, jarugama i pećinama. Prostire se na nadmorskoj visini od 1.000 do 1.200 m. Klimatski uslovi pogoduju lečenju bronhijalne astme , hroničnog bronhitisa, anemije i dr. Turistima su na raspolaganju uređene pešačke staze (10 km), a za sportiste i rekreativce
tu je trim staza (1,6 km), fudbalski teren, otvoreni tereni za male
sportove i drugi sadržaji.
U zimskom periodu gosti mogu da skijaju na ski stazama koje se nalaze neposredno uz hotel »Beli bor«, na nadmorskoj visini od 1.000 m. Tu su i dva ski lifta, i to jedan za decu i početnike dužine 150 m i drugi za skijaše rekreativce, dužine 450 m.

Nacionalni park Tara prostire se na površini od 19.750 hektara. Taru odlikuje raznovrstan biljni svet, među kojim se ističe Pančićeva omorika, koja se jedino ovde može naći. Raznolikost staništa i očuvanost vegetacije omogućili su opstanak mnogobrojnim životinjskim vrstama, kao što su mrki medved, divokoza, veliki tetreb, suri orao i drugi.

Šume, kanjoni i obale reka čuvaju tragove praistorijske, antičke, rimske i vizantijske kulture. Manastir Rača iz 13. veka, nekropole stećka u Perućcu i Rastištu deo su srpske srednjovekovne baštine. Jedinstvenu narodnu umetnost predstavljaju dinarske brvnare, koje se prostiru pored obala Drine.

Drina sa jezerom kod Perućca obiluje svim vrstama ribe, naročito trofejnim primercima mladice i soma. U letnjoj sezoni turistima su na raspolaganju uređene plaže na jezeru, čamci za izlete i otvoreni bazeni.

Srpski turizam - Planine Vlasina1-300x225


Vlasina


Vlasinska površ je prostor koji se nalazi na jugoistoku Srbije i obuhvata Vlasinsko jezero i planine Čemernik i Besna kobila. Nalazi se na nadmorskoj visini od 1.265 m. Vlasina je od Beograda udaljena 320 km,a od Surdulice 20 km.
Povoljni klimatski uslovi (umereno topla leta i hladne, snežne zime), izuzetna prirodna lepota i blizina međunarodnih puteva pružaju velike mogućnosti za boravak turista, sportista i rekreativaca, i leti i zimi.
Vlasinsko jezero leži na 1.230 m nadmorske visine, površina mu je 16 km2 i okruženo je planinama zaobljenih vrhova i blago nagnutim padinama, pogodnim za skijaše takmičare i rekreativce. Snežni pokrivač na Vlasini se zadržava od početka do kraja marta.

Srpski turizam - Planine Sjenica-Pester-300x201



Sjenica – Pešter


Sjenica se nalazi u kotlini Grabovičke reke, na prostranoj Pešterskoj visoravni (900-1.200 m), koja je okružena vencima kraških planina (Jadovnik, Zlatar, Ozren, Giljeva, Žilandar i Golija).Smeštena je na putnom pravcu Novi Pazar-Prijepolje, a do Sjenice se može doći i putnim pravcem od Požege , preko Golije, odnosno Ivanjice i Kušića. Sjenica je jedno od najviših mesta u Jugoslaviji, nalazi se na 1.030 m nadmorske visine.

Peštersku visoravan i okolne planine karakterišu šumsko-travni pejzaži, specifični kraški oblici reljefa, izvori hladne vode, svež vazduh, bogatstvo divljači. Zahvaljujući prostranim pašnjacima na Pešterskoj visoravni razvijeno je stočarstvo, a čuveni sjenički sir, mleko, pršuta i jagnjad poznati su širom zemlje.

Pešter krase četiri bistre reke (Uvac, Vapa, Jablanica i Grabovica), koje formiraju prelepo jezero. Kristalno čiste reke i jezero bogati su ribom (potočna pastrmka, mladica, skobalj, klen). Na samom izvoru reke Vapa nalazi se ribnjak kalifornijske pastrmke.

Konfiguracija terena, idealna nadmorska visina i obilje ozona pogoduju razvoju zdravstveno-rekreativnog turizma, kao i pripremama sportskih klubova. Turisti mogu da posete obližnje Tubičku i Ušaćku pećinu, a brojne šume bogate su visokom i niskom divljači.

Omiljeno izletište Sjeničana su Borići, mesto udaljeno 1,5 km od Sjenice, okruženo četinarskom šumom. Hotel „Bor“ nudi udoban smeštaj, domaće specijalitete, a zimi je gostima na raspolaganju ski staza, sa ski liftom dužine 300 m. U okolini Sjenice na lokaciji Babinjača nalazi se uređena staza za skijaško trčanje, a takmičari ski kluba iz Sjenice su najuspešniji skijaši trkači u našoj zemlji.

Srpski turizam - Planine Specijalna-bolnica-za-rehabilitaciju-zlatar-300x200

Zlatar

Planina Zlatar (najviši vrh Golo brdo 1.627 m), nalazi se između reka Lima, Uvca, Mileševke i Bistrice. U imenu planine Zlatar sažeta su sva njena svojstva: mirisne livade i bistra jezera okružena omorikama i brezama, spoj mediteranske i planinske klime, maksimalan broj sunčanih dana, blagotvorni vazduh obogaćen terpentinom i ozonom, beskrajni vidici…

Planina Zlatar po morfologiji, klimi i biljnom pokrivaču odnosno autentičnoj prirodi, svrstava se u značajne turističke regije, u kojoj se mogu razvijati sportsko-rekreativni, izletnički, zdravstveno-lečilišni, lovni, kongresni, ekskurzivni i turizam na selu.

Na Zlataru se nalaze hotel „Panorama“ i „Zavod za prevenciju, lečenje i rehabilitaciju kardiovaskularnih oboljenja i arterijskog krvnog pritiska“. U zimskom periodu gostima je na raspolaganju ski-staza dužine 800 m, sa ski-liftom dužine 420 m, koji se nalazi 200 m od hotela „Panorama“. Postoji mogućnost iznajmljivanja ski opreme.

Nedaleko od planine Zlatar može se posetiti kanjon reke Uvac, naseljen reliktnom ptičijom vrstom na Balkanu – Beloglavi sup. Ovaj prirodni rezervat, kao ekološko područje zbog interesantnosti pejzaža, bistre vode bogate ribom i mogućnosti splavarenja i foto-turizma privlači pažnju mnogim turistima. Tri veštačka jezera Zlatarsko, Sjeničko i Radoinjsko, kao i manastiri Mileševa i Banja, crkve brvnare u
Kućanima i Radijevićima upotpunjuju turističku ponudu planine Zlatar.

Srpski turizam - Planine Stara_planina6-pirot-300x225


Stara Planina



Stara planina je najveća i najlepša planina u istočnoj Srbiji. Udaljena je 330 km od Beograda, 70 km od Niša i 50 km od Knjaževca i Pirota. Najviši vrh je Midžor (2.169 m).

Prirodnĺ karakteristike Stare planine pogodne su za razvoj zimskih sportova, planinarenje, letenje zmajem i paraglajderom, ribolov, sakupljanje lekovitog i aromatičnog bilja, gljiva i dr.

Babin zub je jedan od vrhova Stare planine i nalazi se na 1.780 m nadmorske visine. Po ovom vrhu je dobio naziv i hotel u čijoj blizini su ski staze pogodne za rekreativno skijanje i sankanje i bebi-lift, dužine 250 m.

Planirano je da se na Staroj planini izgradi veliki Turistički centar „Babin zub“, sa alpskim skijalištima kapaciteta 14.000 skijaša, 40 km žičara, 100 km ski staza i smeštajnim kapacitetom od preko 8.000 ležaja.

izvor:klubmonarhista.rs



Nazad na vrh Ići dole
zjovan29

  

zjovan29

Muški
Poruka : 2504

Godina : 63

Lokacija : CRIKVENICA

Učlanjen : 18.09.2011

Raspoloženje : nikad bolje


Srpski turizam - Planine Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpski turizam - Planine   Srpski turizam - Planine Sat610Pon 24 Okt - 17:23


PLANINSKI CENTRI

Besna kobila


Srpski turizam - Planine Spust


Na 34 km istočno od Vranja nalazi se Besna kobila, planina sa idealnim uslovima za zimske sportove. Do Besne kobile i planinarskog doma stiže se preko Krive Feje makadamskim putem dužine oko 4 km, dokle saobraća redovna autobuska linija od Vranja.

Najviši vrh nalazi se na 1922 m nadmorske visine, odakle može da se vidi Kopaonik, Šara, kao i planina Rila u Bugarskoj. Stručnjaci za planinske centre tvrde da, osim potencijalno predivnih skijaških terena i duge sezone pod snegom (devet meseci), ovu planinsku lepoticu karakteriše i klima koja najviše podseća
na klimu u poznatom austrijskom smučarskom centru Kicbilu.

Besnu kobilu karakteriše biljno bogatstvo koje se zasniva na divljem, samoniklom, lekovitom bilju i divljim plodovima, odnosno raznovrstan biljni svet sa preko 700 vrsta drvenastih, žbunastih i zeljastih biljaka. Među najpoznatijim vrstama lekovitog bilja koje rastu na Besnoj kobili su: kantarion, divizma, kopriva, kičica, nana, oman, hajdučka trava, borovnica, malina, maslačak, matičnjak…
Takođe, planinski pašnjaci, šume, nezagađeno zemljište, voda i vazduh, pružaju odlične uslove za boravak i odmor na Besnoj kobili.

Besna kobila pruža odlične uslove i za lov, jer je bogata primercima divlje svinje, lisice, vuka.

Planinarski dom „Besna kobila“, kapaciteta 80 ležaja, nalazi se na nadmorskoj visini od 1480 m.

izvor:srbija.travel
Nazad na vrh Ići dole
zjovan29

  

zjovan29

Muški
Poruka : 2504

Godina : 63

Lokacija : CRIKVENICA

Učlanjen : 18.09.2011

Raspoloženje : nikad bolje


Srpski turizam - Planine Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpski turizam - Planine   Srpski turizam - Planine Sat610Pon 24 Okt - 17:27


PLANINSKI CENTRI

Brezovica – Šara


Srpski turizam - Planine Osljak

Srpski turizam - Planine Skijas


Svojim gorostasnim izgledom, visinom i prostranstvom, Šara ima dominantan položaj na Balkanskom poluostrvu. Šar-planina sa brojnim vrhovima višim od 2500 m uzdiže se u prostranoj kosovskoj kotlini dužinom od oko 80 km pravcem od severo-istoka ka jugozapadu.

Nacionalni park Šar-planina prostire se na severnim padinama Šare. Predstavlja najveći centar biodiverziteta na Balkanu. Za oko 20 endemičnih vrsta ili prirodnih retkosti Šara predstavlja jedino stanište na svetu.

Na severozapadnoj strani Šare nalazi se Brezovica, poznati skijaški centar. Udaljena je 12 km od istoimenog mesta u opštini Štrpce.Klimatski uslovi, dužina trajanja snežnog pokrivača od novembra do maja, kao i dužina, pogodni nagib i visinske razlike pojedinih staza, svrstavaju je među najpoznatije centre alpskog skijanja u Srbiji. Skijališta se nalaze na nadmorskoj visini od 2500 m i obuhvataju 11 žičara kapaciteta 10.000 smučara na sat. Staze su uređene za sve alpske discipline, a njihova prosečna dužina je oko 3000 m.

Šara obiluje većim brojem ledničkih jezera, brojnim planinskim potocima i rekama koje su bogate pastrmkom, kao i izvanrednim mogućnostima za lov, jer se na njoj nalaze staništa divokoza, medveda, risova i tetreba.

U letnjem periodu postoji mogućnost za rekreativne šetnje, branje lekovitog bilja, planinarenje i izlete.

Nalazi se na teritoriji AP Kosovo i Metohija koja je trenutno pod upravom UMNIK-a.

izvor:srbija.travel
Nazad na vrh Ići dole
zjovan29

  

zjovan29

Muški
Poruka : 2504

Godina : 63

Lokacija : CRIKVENICA

Učlanjen : 18.09.2011

Raspoloženje : nikad bolje


Srpski turizam - Planine Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpski turizam - Planine   Srpski turizam - Planine Sat610Pon 24 Okt - 17:30



PLANINSKI CENTRI

Vlasina


Srpski turizam - Planine Vlasina


Vlasina je visoravan na oko 1265 m nadmorske visine, na jugoistoku Srbije, okružena planinama Gramada, Vardenik i Čemernik. Nalazi se na 320 km od Beograda, a od Surdulice je udaljena 20 km i u blizini je granice sa Bugarskom. Zbog prirodnih lepota i bogatstva biljnog i životinjskog sveta, proglašena je za
zaštićeni predeo izuzetnih odlika.

Centralni deo Vlasinske visoravni zauzima Vlasinsko jezero, najveće i najviše veštačko jezero u Srbiji, na 1230 m nadmorske visine, površine 16 km2. Nastalo je izgradnjom brane na nekadašnjoj tresavi, Vlasinskom blatu. Ispod brane izvire reka Vlasina. Jezero je posebno i po svojim jedinstvenim plovećim tresetnim ostrvima, na kojima se ponekad mogu videti i krave kako pasu dok plove.

Klima na Vlasini je subplaninska, sa suvim i svežim letima i suvim zimama. Na sve strane se pružaju livade, pašnjaci i brezove šume, a posebno je zanimljiva tragačima za pečurkama.

Idealno je mesto za ljubitelje prirode kojima za odmor nije potreban poseban komfor, jer ovo područje je veoma malo turistički eksploatisano.

Visoravan je okružena planinama zaobljenih vrhova i blago nagnutim padinama, pogodnim za skijaše rekreativce.

izvor:srbija.travel
Nazad na vrh Ići dole
zjovan29

  

zjovan29

Muški
Poruka : 2504

Godina : 63

Lokacija : CRIKVENICA

Učlanjen : 18.09.2011

Raspoloženje : nikad bolje


Srpski turizam - Planine Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpski turizam - Planine   Srpski turizam - Planine Sat610Pon 24 Okt - 17:37

PLANINSKI CENTRI

Goč

Srpski turizam - Planine Goc-karta

Srpski turizam - Planine Header_main1


U sklopu severnokopaoničkih planina, 200 km od Beograda i 31 km od Kraljeva, nalazi se planina Goč, sa najvišim vrhom na 1124 m.Goč je pristupačan sa raznih strana, ali dva glavna puta vode prema njemu: od Kraljeva preko Kamenice do vrha Dobre vode i od Vrnjačke Banje do Stanišinaca. Površina Goča obrasla je bukovom i jelovom šumom,a zastupljeni su i gočki bor, hrast kitnjak, plemeniti lišćari i četinarski egzoti. Prostrane šume i proplanci Goča svojom netaknutom
prirodom i čistim vazduhom povoljno utiču na anemične osobe, jačanje metabolizma i nervni sistem.

Goč obiluje šumskim jagodama i raznovrsnim lekovitim biljem. Bogatstvo flore potvrđuju i pčelari koji ovde iznose košnice sa pčelama na ispašu. Na mestu Gvozdac nalazi se veštačko jezero koje se savršeno uklapa u prirodni ambijent.

U turističkom centru „Dobre vode“, pored istoimenog hotela, nalaze se dve ski staze dužine 300 m za početnike i decu, sa dva ski lifta. Na 150 m od hotela nalazi se žičara dužine 1150 m i ski stazom dužine 1400 m. Gornji deo ove staze, čija je visinska razlika 350 m, blagog je nagiba i pogodna je za početnike, dok je donji deo strmiji i na njemu skijaju skijaši rekreativci. Postoji pet obeleženih staza za smučarsko trčanje,različite dužine i nagiba. U ponudi je i manja, 30-metarska skakaonica,idealna za obuku i treninge skijaša skakača. Gosti koji posete Goč u
zimskoj sezoni imaju mogućnost najma ski opreme, a organizuje se i škola skijanja.

Pored odmarališta „Beli izvor“, koji se nalazi na delu planine sa strane Vrnjačke Banje, nalaze se tereni za male sportove, staze za šetnju i trčanje, a u zimskoj sezoni tu su dve ski staze dužine od 500 m, idealne za prve korake na snegu. Kapacitet žičare je 1200 skijaša na sat, a postoji mogućnost i noćnog skijanja.

Osim mogućnosti za skijanje Goč pruža uslove (tereni za košarku, odbojku, rukomet i tenis), za pripreme sportista, organizovanje rekreativne nastave i sportskih kampova, za planinarenje, paraglajding, ribolov i lov.

Goč je poznat i po kulturno-istorijskim spomenicima,od kojih je najinteresantniji Rimsko groblje, odnosno mesto gde su sahranjivani Sasi, rudari koji su ovde vadili i topili gvožđe u vreme Nemanjića.

izvor:srbija.travel
Nazad na vrh Ići dole
zjovan29

  

zjovan29

Muški
Poruka : 2504

Godina : 63

Lokacija : CRIKVENICA

Učlanjen : 18.09.2011

Raspoloženje : nikad bolje


Srpski turizam - Planine Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpski turizam - Planine   Srpski turizam - Planine Sat610Pon 24 Okt - 17:42


PLANINSKI CENTRI

Golija


Srpski turizam - Planine Golija-ivanjica

Srpski turizam - Planine Ticar-jezero


Golija je jedna od najlepših i šumama najbogatijih planina u Srbiji. Nalazi se 40 km jugozapadno od Ivanjice i pruža velike mogućnosti za odmor i rekreaciju u gotovo netaknutoj prirodi. Najviši vrh je Jankov kamen, 1833 m.

Od 2001. područje planine Golije stavljeno je pod zaštitu države kao Park prirode „Golija“,koji je svrstan u I kategoriju zaštite kao prirodno dobro od izuzetnog značaja. Zbog izuzetne očuvanosti izvornih prirodnih vrednosti, ali i zbog kulturnih vrednosti, MAB/UNESCO komitet u okviru Parka prirode Golija proglasio je Rezervat biosfere Golija-Studenica.

Na nadmorskoj visini od 1408 m nalazi se planinarski dom „Golijska reka“, u čijem sklopu je fudbalsko igralište, tereni za male sportove i tenis. Posebna atrakcija je pešačenje do Jankovog kamena, Novića brda, kao i obeležena „staza zdravlja“ duga 3 km.

Na mestu Odvraćenica, 31 km od Novog Pazara, umesto nekadašnjeg planinarskog doma, otvoren je hotel „Golija“. Padine Golije su izuzetno pogodne za skijanje, jer zime obiluju snegom, a na raspolaganju su tri ski staze i dva ski lifta.

izvor:srbija.travel
Nazad na vrh Ići dole
zjovan29

  

zjovan29

Muški
Poruka : 2504

Godina : 63

Lokacija : CRIKVENICA

Učlanjen : 18.09.2011

Raspoloženje : nikad bolje


Srpski turizam - Planine Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpski turizam - Planine   Srpski turizam - Planine Sat610Pon 24 Okt - 17:45

PLANINSKI CENTRI

Divčibare


Srpski turizam - Planine Divcibare1

Srpski turizam - Planine Divcibare2

Srpski turizam - Planine Jabuka1


U centralnom delu planine Maljen, 38 km jugoistočno od Valjeva, nalaze se Divčibare, poznato planinsko turističko mesto druge kategorije. Divčibare su planinsko polje koje se pruža od Crnog vrha, Paljbe, Golupca do Velikog brda. Divčibare leži na nadmorskoj visini od 980 m. Na Divčibarama postoje četiri stroga rezervata prirode: Crna reka, Čalački potok, Zabalac i Vražji vir.

Divčibare imaju blagu i prijatnu klimu. Zahvaljujući dobrom geografskom položaju, do Divčibara dopiru vazdušne mase iz Mediterana i sukobljavaju se sa vazdušnim masama Karpata i Panonske nizije, čime se može objasniti prisustvo joda u vazduhu. Divčibare imaju povoljnu srednju godišnju temperaturu od 180C, sa toplijom jeseni od proleća. Septembar je najsuvlji mesec, jer je samo 5,4 dana sa padavinama. Divčibare imaju 289 dana bez vetra, 126 dana sa padavinama, zime obiluju snegom puna 4 meseca.

Ovo područje obiluje rečicama, izvorima i potocima koji pripadaju slivovima Kolubare i Zapadne Morave. Između ostalih: Bukovska reka, Crna reka, Kozlica, Krčmarska reka, Crna Kamenica. Najinteresantnija je reka Manastirica koja pravi vrlo lep vodopad visok oko 20 m, meštani ga zovu Skakalo.

Divčibare su poznate po livadama sa lepom mekom travom. Na Divčibarama preovlađuju četinari, a u samom centru uzdižu se planinski borovi, koji inače nigde drugde ne rastu na manje od 2000 m nadmorske visine. U četinarskim šumama se najčešće javljaju beli, crni bor, jele, smrča, kleka i planinarski bor.Od listopadnog drveća su najznačajniji: bukva i breza, beli jasen, hrast, cer… Krajem aprila javlja se najlepši cvet planine – narcis, a pored njega mogu se naći i šumska jagoda, divlja malina i kupina.

Postoje mnogobrojni tereni za razne sportove, ski liftovi i staze koje su idealne za decu i početnike u skijanju. Teniskih terena ima dva, a košarkaških i rukometnih terena ima na više mesta.

Skijašima je na raspolaganju nekoliko ski staza. Na severnoj padini Crnog vrha urađena je najduža staza (800 m), sa žičarom čiji je kapacitet 700 skijaša na sat. Staza je osvetljena, pa postoji mogućnost noćnog skijanja. Kod odmarališta „Zmaj“, na Golupcu i na visu „Stražara“ nalaze se tri manje ski staze, dužine do 300 m i kapaciteta 200 skijaša na sat. Divčibarska kotlina ima odlične terene za trčanje na skijama. U hotelima i odmaralištima postoji mogućnost najma i servisa
ski opreme, a tokom zimske sezone radi i škola skijanja.

Tokom cele godine na Divčibarama se održavaju raznovrsne turističke, kulturne i sportske manifestacije, od kojih je najpoznatiji Beli narcis.

izvor:srbija.travel
Nazad na vrh Ići dole
zjovan29

  

zjovan29

Muški
Poruka : 2504

Godina : 63

Lokacija : CRIKVENICA

Učlanjen : 18.09.2011

Raspoloženje : nikad bolje


Srpski turizam - Planine Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpski turizam - Planine   Srpski turizam - Planine Sat610Pon 24 Okt - 17:50



PLANINSKI CENTRI


Kopaonik


Srpski turizam - Planine Kopaonik3

Srpski turizam - Planine Kopaonik4


Kopaonik, najveći planinski masiv u Srbiji,pruža se pravcem od severozapada ka jugoistoku u dužini od oko 80 km, dosežući u srednjem delu širinu od oko 40 km. Najviši deo na Kopaoniku je prostrana površ Ravni Kopaonik, oko koje se diže Suvo Rudište sa najvišim vrhom planine – Pančićev vrh, 2017 m.

Kopaonik ima subalpsku klimu. Zbog blizu 200 sunčanih dana godišnje Kopaonik s pravom nosi naziv „planina sunca“. Hladni i teži vazduh kreće se okolnim dolinama i kotlinama, tako da zimske temperature nisu mnogo niske (srednja godišnja temperatura Ravnog Kopaonika je 3,70C). Sneg pada od kraja novembra i zadržava se do maja, odnosno prosečno 159 dana godišnje.

Kopaonik je dobio ime zbog rudnih bogatstava kojima raspolaže i koja su se ovde od davnina kopala. Vulkanska atraktivnost i proboji vrelih mineralnih rastopa izazvali su promene na okolnim stenama i tako je nastala „Kopaonička rudna oblast“ sa velikim brojem rudnika, u kojima su se kopali gvožđe, olovo i cink.

Zbog svojih prirodnih vrednosti, 1981. Kopaonik je proglašen za nacionalni park. Nacionalni park Kopaonik obuhvata površinu od 11.810 hektara i po broju endemičnih vrsta predstavlja jedan od najznačajnijih centara biodiverziteta endemične flore Srbije. Značajni endemi i relikti na Kopaoniku su čuvarkuća, kopaonička ljubičica, Pančićeva režuha, srpski lan, Pančićev vijuk, runolist i dr.
Izuzetnu pažnju na području Kopaonika zaslužuje bogatstvo životinjskih vrsta,
od kojih se izdvajaju suri orao, sivi soko, šumska sova, planinska ševa, krstokljun, sivi puh, buljina, divlja mačka, srna i druge.

Planinu Kopaonik naročito atraktivnom čini prepoznatljiv pejzaž sa gustim četinarskim šumama (smrča i jela) na višim delovima i mešovitim bukovim i hrastovim šumama, po stranama Kopaonika, pašnjaci, livade, kao i istaknuti
planinski vrhovi sa kojih se pruža pogled do Šar-planine, Komova i Stare planine.

Kopaonik preko cele godine nudi idealne uslove za aktivan odmor i predstavlja najveći i najpoznatiji srpski skijaški centar.Na prostoru Ravnog Kopaonika nalazi se veliki turistički centar, sa brojnim smeštajnim kapacitetima, sistemom ski staza i žičara i ostalom turističkom infrastrukturom. Drugi turistički centar nalazi se kod sela Brzeće, na istočnoj padini Kopaonika. Skijaški tereni nalaze se na nadmorskoj visini od 1650 do 2017 m i svrstavaju se u terene prve kategorije. Turistički centar raspolaže mrežom od 24 žičare, ski liftova i veznih instalacija, povezane u jedinstven sistem, 2 dečija lifta i opremljen je za sve kategorije skijaša. Dužina ski staza je oko 55 km. Kapacitet sistema je preko 32.000 skijaša na sat. Gostima je na raspolaganju 12 km staza za nordijsko skijanje, a na lokaciji Crvene bareuređene i markirane su staze od 3, 5 i 10 km. Postoji mogućnost
iznajmljivanja ski opreme i ski servisa, i kao posebne atrakcije, motornih sanki.

Na Kopaoniku se organizuju pešački izleti (do izvora Metođe i Semeteškog jezera), izleti planinskim biciklom, škole košarke, tenisa, jahanja, engleskog jezika. Tu su i raznovrsni programi za decu, programi za mršavljenje i sticanje kondicije, a brojni sportski tereni idealni su za pripreme sprotskih ekipa. Zbog velike razuđenosti reljefa Kopaonik pruža idealne uslove za paraglajding.

U neposrednoj blizini Kopaonika nalaze se banje Jošanička, Lukovska, Kuršumlijska (u samom podnožju), odnosno nešto udaljenije su Vrnjačka, Mataruška i Sijarinska banja, sa bogatim termalnim izvorima. Na samom Kopaoniku postoje mineralni izvori: izvor niskoradioaktivne vode „Krčmar“ na visini od 1700 m i „Marine vode“ (1950 m).

Istorijski značaj kopaoničke oblasti kao središta srpske srednjovekovne države obeležavaju ostaci utvrđenih gradova na visovima u predgorju centralnog masiva (Zvečan, Koznik, Maglič), rudarskih naselja (Stari trg, Novo brdo) i crkve i manastiri (Gradac, Pavlica, Studenica, Žiča, Sopoćani), zadužbine srpskih vladara, koji se nalaze u podnožju kopaoničkog masiva.

izvor:srbija.travel
Nazad na vrh Ići dole
zjovan29

  

zjovan29

Muški
Poruka : 2504

Godina : 63

Lokacija : CRIKVENICA

Učlanjen : 18.09.2011

Raspoloženje : nikad bolje


Srpski turizam - Planine Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpski turizam - Planine   Srpski turizam - Planine Sat610Pon 24 Okt - 17:55

PLANINSKI CENTRI

Rudnik


Srpski turizam - Planine Boracki-krs

Srpski turizam - Planine Ostrovica-rudnik


Planina Rudnik, koja dominira centralnom Srbijom i Šumadijom, nalazi se 100 km južno od Beograda. Pored najvišeg Cvijićevog vrha (1132 m), ističu se Srednji i Mali Šturac, Molitve, Paljevine i Marijanac, svi iznad 1000 metara nadmorske visine. Dobri putni pravci omogućavaju lak dolazak na Rudnik. Zahvaljujući izvanrednim klimatskim uslovima Rudnik je proglašen za vazdušnu banju.

Varošica Rudnik bila je središte žive rudarske delatnosti mnogo pre dolaska Slovena na Balkan u 6. veku. Pre Rimljana ove krajeve su naseljavali Iliri i Kelti. Prema bogatim tragovima materijalne kulture može se zaključiti da je na Rudniku bilo veliko rimsko naselje sa kovnicom novca. Za Rudnik su se borili i srpski vladari i feudalci. Dinar kralja Dragutina,kovan na Rudniku, prvi je srpski dinar sa ćiriličnim natpisom. U 14. veku ovde su svoje kolonije imali Dubrovčani i Sasi, a poseban značaj Rudnik dobija posle pada Novog Brda, 1441. Sa svojim rudnim blagom (srebro, olovo, bakar), Rudnik nije bio samo izvor prihoda srpskih
vladara, već je to bilo i naselje sa razvijenim zanatstvom i trgovinom, odakle se širio kulturni uticaj na čitavu Srbiju.

Planinarski dom i Šumska kuća i hotel „Neda“ su glavni smeštajni objekti na Rudniku. Pored sportskih terena i bazena, postoji mogućnost i za planinarenje – osvajanje najvećeg vrha u Šumadiji, Cvijićevog vrha ili strmog vulkanskog uzvišenja Ostrvica koji se završava zidinama Jerininog grada. Ostrvica ili Ostrovica je mali srednjovekovni župski grad, postavljen na kamenom visu koji se usamljen diže na 800 m nadmorske visine i dominira okolinom. Strmi i nepristupačni teren bio je prirodna zaštita sa svih strana.

Prednosti Rudnika su i blizina istorijskih mesta Oplenca i Takova, manastira
Vraćevšnice, Voljavče, Nikolja i ovčarsko-kablarskih manastira, prijatna klima, čist vazduh i mnoštvo staza za šetnju. Takođe, postoji mogućnost lova na visoku i sitnu divljač.

izvor:srbija.travel
Nazad na vrh Ići dole
zjovan29

  

zjovan29

Muški
Poruka : 2504

Godina : 63

Lokacija : CRIKVENICA

Učlanjen : 18.09.2011

Raspoloženje : nikad bolje


Srpski turizam - Planine Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpski turizam - Planine   Srpski turizam - Planine Sat610Pon 24 Okt - 17:58



PLANINSKI CENTRI

Gučevo


Srpski turizam - Planine Gucevo


Nedaleko od Loznice, a iznad Banje Koviljače,nalazi se planina Gučevo. Od Beograda i Novog Sada udaljena je 142 km, a od Valjeva i Užica 70 km. Gučevo je najzapadniji deo podrinjsko-valjevskih planina. Dugačka je 15 km, uzdiže se iz doline reke Drine i pruža ka jugoistoku.
Najviša tačka na Gučevu je Crni vrh, 799 m.

Planina Gučevo je nastala rasedanjem terena, probijanjem magmatskih stena, što je uzrokovalo pojavu termomineralnih voda, čije blagodeti mogu da se koriste u Banji Koviljači. Postoje i brojni izvori hladne pijaće vode.

Gučevo je šumovita planina na kojoj su najzastupljeniji grab, hrast, bukva, javor, bagrem i crni bor. Planinski obronci su mestimično ispresecani livadama. Od životinjskih vrsta mogu se naći zec, lisica, vuk, srna i više vrsta ptica.

Gučevo je poznato po prvoj rovovskoj bici na svetu koja je vođena 1914. tokom ratnih operacija u Prvom svetskom ratu. U čast poginulim srpskim vojnicima na vrhu planine podignuta je Spomen-kosturnica u obliku piramide, visoka 15 m.

Na nadmorskoj visini od 675 m nalaze se odmarališta, sportski tereni i trim staze, pogodni za visinske pripreme sportskih ekipa. Pored toga, Gučevo je poznato po dečijem i omladinskom turizmu.

Klima Gučeva je blagotvorna za osobe koji imaju problema sa astmom,jer je bogata kiseonikom i ozonom. Istraživanja Hidrometeorološkog zavoda potvrdila su da je vazduh na Gučevu, koji proizvodi bukova šuma, jedan od najčistijih na našim prostorima.

Od ostalih sadržaja koji su turistima na raspolaganju tu je mogućnost šetnje do Spomen-kosturnice i izleti u prirodu.

izvor:srbija.travel
Nazad na vrh Ići dole
zjovan29

  

zjovan29

Muški
Poruka : 2504

Godina : 63

Lokacija : CRIKVENICA

Učlanjen : 18.09.2011

Raspoloženje : nikad bolje


Srpski turizam - Planine Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpski turizam - Planine   Srpski turizam - Planine Sat610Pon 24 Okt - 18:01


PLANINSKI CENTRI

Stara planina


Srpski turizam - Planine Babin-zub

Srpski turizam - Planine Babin-zub-1


Stara planina je najveća planina u istočnoj Srbiji, visokoplaninski masiv koji se prostire kao prirodna granica prema Bugarskoj. Udaljena je 330 km od Beograda, 70 km od Niša i 50 km od Knjaževca i Pirota. Najviši vrh je Mior, 2169 m.

Fascinantna lepota netaknute prirode čini Staru planinu najlepšom planinom istočnog dela Srbije i jednim od njenih najvrednijih turističkih prostora. Ona predstavlja prirodno bogatstvo izvanrednog značaja i zaštićeni je park prirode.

Stara planina je skoro pet meseci godišnje pod snegom, na visini između 1100 i 1900 m. To je dobar potencijal za izgradnju dugih staza za alpsko skijanje.
Izgradnjom sistema žičara i ski staza, smeštajnih kapaciteta kao i druge infrastrukture, Stara planina će veoma brzo postati jedan od najvećih i najznačajnijih skijaških centara u Srbiji, posebno namenjen ljubiteljima skijaških sportova i kvalitetnog skijanja u okruženju neizmerne lepote i netaknute prirode. Prirodne karakteristike Stare planine pogodne su i za planinarenje, letenje zmajem i paraglajderom, ribolov, sakupljanje lekovitog i aromatičnog bilja, gljiva i dr.

Babin zub je jedan od vrhova Stare planine i nalazi se na 1780 m nadmorske visine. Planirano je da se izgradi veliki Turistički centar „Babin zub“, sa alpskim skijalištima kapaciteta 14.000 skijaša, 40 km žičara, 100 km ski staza i smeštajnim kapacitetom od preko 8000 ležaja. Trenutno sadržaj skijaškog centra „Babin zub“ čine staze na lokacijama Konjarnik, Sunčana dolina, kao i Markova livada, koja je osvetljena i za noćno skijanje.
Četvorosedna žičara „Konjarnik“, sa pokretnom trakom za ukrcavanje skijaša, ima kapacitet 1500 skijaša na sat, a ski-lift „Sunčana dolina“ kapaciteta 1200 skijaša na sat, kao i ski-lift „Markova livada“.

izvor:srbija.travel
Nazad na vrh Ići dole
zjovan29

  

zjovan29

Muški
Poruka : 2504

Godina : 63

Lokacija : CRIKVENICA

Učlanjen : 18.09.2011

Raspoloženje : nikad bolje


Srpski turizam - Planine Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpski turizam - Planine   Srpski turizam - Planine Sat610Pon 24 Okt - 18:04



PLANINSKI CENTRI


Tara


Srpski turizam - Planine Tara

Srpski turizam - Planine Tara1

Srpski turizam - Planine Tara2


Tara, jedna od najlepših planina u Srbiji, nalazi se u zapadnoj Srbiji, u blizini Bajine Bašte i iznad Perućačkog jezera na reci Drini. Na samoj je granici sa Bosnom i Hercegovinom i udaljena je od Beograda oko 180 km. Prosečna nadmorska visina je 1000-1200 m, a najviši vrh Kozji rid je na 1591 m.

Pokrivena je gustim šumama prošaranim proplancima i livadama sa stenovitim liticama, jarugama i pećinama. Klimatski uslovi pogoduju lečenju bronhijalne astme, hroničnog bronhitisa, anemije i jačanju imunološkog sistema.

Nacionalni park Tara prostire se na površini od 19.750 ha. Taru odlikuje raznovrstan biljni svet, među kojim se ističe Pančićeva omorika,koja se jedino ovde može naći. Raznolikost staništa i očuvanost vegetacije omogućili su opstanak mnogobrojnim životinjskim vrstama, kao što su mrki medved, divokoza, veliki tetreb, suri orao i drugi.

Turistički centri Tare su Kaluđerske bare i Mitrovac. Kaluđerske bare su smeštene na 1000 m nadmorske visina, na raskrsnici puteva prema Bajinoj Bašti, Mitrovcu, Mokroj Gori i Kremnima. Mitrovac je jedna od najvećih visoravni na 1080 m i ima veliki broj uređenih sportskih terena, sa dobrim uslovima za aktivan doživljaj prirode.

Turistima su na raspolaganju uređene pešačke staze (10 km), a za sportiste i rekreativce tu je trim staza (1,6 km), fudbalski teren, otvoreni tereni za male sportove i drugi sadržaji. Na nadmorskoj visini od 1000 m postoje ski staze i dva ski lifta, i to jedan za decu i početnike dužine 150 m i drugi za skijaše rekreativce, dužine 450 m.

Šume, kanjoni i obale reka čuvaju tragove praistorijske, antičke, rimske i vizantijske kulture.Manastir Rača iz 13. veka, nekropole stećka u Perućcu i Rastištu deo su srpske srednjovekovne baštine. Jedinstvenu narodnu umetnost
predstavljaju dinarske brvnare, koje se prostiru pored obala Drine.

Drina sa jezerom kod Perućca obiluje svim vrstama ribe, naročito trofejnim primercima mladice i soma. U letnjoj sezoni turistima su na raspolaganju uređene plaže na jezeru, čamci za izlete i otvoreni bazeni.

izvor:srbija.travel
Nazad na vrh Ići dole
zjovan29

  

zjovan29

Muški
Poruka : 2504

Godina : 63

Lokacija : CRIKVENICA

Učlanjen : 18.09.2011

Raspoloženje : nikad bolje


Srpski turizam - Planine Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpski turizam - Planine   Srpski turizam - Planine Sat610Pon 24 Okt - 18:07



PLANINSKI CENTRI

Zlatar


Srpski turizam - Planine Uvac-zlatarsko-jezero

Srpski turizam - Planine Zlatarsko-jezero


Planina Zlatar nalazi se u jugozapadnoj Srbiji, iznad Nove Varoši, udaljena oko 270 km od Beograda. Okružena je rekama Lim, Uvac, Mileševka i Bistrica, a najviš vrh je Golo brdo (1627 m).

U imenu planine Zlatar sažeta su sva njena svojstva: mirisne livade i bistra jezera okružena omorikama i brezama, spoj mediteranske i planinske klime, maksimalan broj sunčanih dana, blagotvorni vazduh obogaćen terpentinom i ozonom, beskrajni vidici… Zato je i proglašen za vazdušnu banju.

Planina Zlatar po morfologiji, klimi i biljnom pokrivaču odnosno autentičnoj prirodi, svrstava se u značajne turističke regije, u kojoj se mogu razvijati sportsko-rekreativni, izletnički, zdravstveno-lečilišni, lovni, kongresni, ekskurzivni i turizam na selu.

U zimskom periodu gostima je na raspolaganju ski-staza dužine 800 m, sa ski-liftom dužine 420 m, koji se nalazi 200 m od hotela „Panorama“. Postoji mogućnost iznajmljivanja ski opreme.

Nedaleko od planine Zlatar može se posetiti kanjon reke Uvac, naseljen reliktnom ptičijom vrstom na Balkanu – beloglavi sup. Ovaj prirodni rezervat,
kao ekološko područje zbog interesantnosti pejzaža, bistre vode bogate ribom i mogućnosti splavarenja i foto-turizma privlači pažnju mnogim turistima.

Tri veštačka jezera Zlatarsko, Sjeničko i Radoinjsko, kao i manastiri Mileševa i Banja, crkve brvnare u Kućanima i Radijevićima upotpunjuju turističku ponudu planine Zlatar.

izvor:srbija.travel
Nazad na vrh Ići dole
zjovan29

  

zjovan29

Muški
Poruka : 2504

Godina : 63

Lokacija : CRIKVENICA

Učlanjen : 18.09.2011

Raspoloženje : nikad bolje


Srpski turizam - Planine Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpski turizam - Planine   Srpski turizam - Planine Sat610Pon 24 Okt - 18:09


PLANINSKI CENTRI

Jabuka


Srpski turizam - Planine Jabuka1


Jabuka je talasasta visoravan prosečne nadmorske visine 1200-1300 m, bogata četinarskom šumom i lekovitim biljem. Nalazi se 15 km od Prijepolja, na putnom pravcu prema Pljevljima.

Prostrane livade, zaravni, planinski pašnjaci, povoljni klimatski faktori, naročito vazdušna strujanja, pružaju mogućnost za boravak dece i pripreme sportista. Smeštaj je organizovan u turističkom naselju paviljonskog tipa „Boško Buha“, koje raspolaže sa 180 ležaja, salama za zabavu i terenima za male sportove.

U letnjim mesecima sa Jabuke se mogu videti vrhovi Durmitora, Bjelasice, Zlatara i Jadovnika. Nedaleko od Jabuke, na kraškom izvorištu reke Seljašnice, nalazi se Popova pećina, u koju se ulazi na 880 m nadmorske visine.

Turisti mogu da posete obližnje manastire Mileševu, Davidovicu i Kumanicu, vodopade na reci Sopotnici i Kamenu goru, selo koje se bavi seoskim turizmom.

Na Jabuci se nalazi jedinstven memorijalni kompleks sa više spomen-obeležja,
kao što su spomen-grobnice u kojima je sahranjeno 15 mladića poginulih u
Prvom svetskom ratu, spomen Bošku Buhi i Spomen dom u čast poginulih
omladinaca u Drugom svetskom ratu.

izvor:srbija.travel
Nazad na vrh Ići dole
zjovan29

  

zjovan29

Muški
Poruka : 2504

Godina : 63

Lokacija : CRIKVENICA

Učlanjen : 18.09.2011

Raspoloženje : nikad bolje


Srpski turizam - Planine Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpski turizam - Planine   Srpski turizam - Planine Sat610Pon 24 Okt - 18:14



PLANINSKI CENTRI

Jastrebac


Srpski turizam - Planine Jastrebac


Šumovita planina Jastrebac nalazi se 19 km od Kruševca. Najviši vrhovi su Velika Đulica (1492 m), Zmajevac (1313 m) i Bela stena (1257 m). Ističe se po rezervatu brezove šume i bogatstvom visoke divljači, srna i divljih svinja.

Izletište „Jastrebac“ se nalazi na 480 m nadmorske visine i raspolaže dobrim smeštajnim kapacitetima. Veštačko jezero omogućava kupanje u letnjim mesecima.

U podnožju Jastrepca nalaze se brojni lekoviti mineralni izvori, Ribarska Banja sa savremenim rehabilitacionim centrom, Lomnička „kisela voda“, Belovodski kiseljaci…

izvor:srbija.travel
Nazad na vrh Ići dole
zjovan29

  

zjovan29

Muški
Poruka : 2504

Godina : 63

Lokacija : CRIKVENICA

Učlanjen : 18.09.2011

Raspoloženje : nikad bolje


Srpski turizam - Planine Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpski turizam - Planine   Srpski turizam - Planine Sat610Pon 24 Okt - 18:16


PLANINSKI CENTRI

Rajac


Srpski turizam - Planine Valjevske-planine

Srpski turizam - Planine Valjevske-planine-rajac


Rajac se nalazi na planini Suvobor, 100 km od Beograda, a 12 km od Ljiga. Nadmorska visina Rajca kreće se od 600 do 849 m. Stari putopisci su ovu planinu, zbog prostranstva protkanog šumarcima i cvetnim livadama, nazvali „rajem na zemlji“, pa je tako i dobila ime.

Rajac pruža uslove za različite vidove turizma, pre svega sportsko-rekreativni, manifestacioni i seoski turizam.
Podneblje Suvoborskog Rajca ima odlike blaže subalpske, kontinentalne
klime, zbog čega dolazi do izražaja njena zdravstveno-rekreativna komponenta. Stimulativno dejstvo klime omogućava i pogoduje lečenju bolesti pluća i disajnih puteva, neurovegetativnih poremećaja i oporavak, revitalizaciju i jačanje čitavog organizma.

Na području Rajca postoji više pećina i jama, a najznačajnija je Rajačka pećina.
Ukupna dužina kanala Rajačke pećine je 286 m, dok je glavni kanal dug 106 m. Na pojedinim mestima kanali se račvaju ili proširuju u dvorane.
Velika dvorana ima dužinu od oko 30 m, širinu od 7 do 10 m, a maksimalnu visinu od 15 m. Kroz pojedine delove pećine teče vodotok gradeći vodopade i jezerca.

Preovlađuju šume bukve, hrasta, breze, jasena, cera a u najvišoj zoni se nalaze četinari, jela i bor, dok se od životinjskih vrsta može naići na fazane, srndaće, lisice, divlje svinje, zečeve, grlice… Na Rajcu se nalazi i Izviđački centar Saveza izviđača Srbije.

U Prvom svetskom ratu na Suvoboru je vođena čuvena Kolubarska bitka.
Tu se nalaze „Spomenik 1300 kaplara“ i Spomen česma podignuta palim vojnicima iz Prvog svetskog rata, kao i nekoliko spomenika posvećenih palim žrtvama u Drugom svetskom ratu.

izvor:srbija.travel
Nazad na vrh Ići dole
zjovan29

  

zjovan29

Muški
Poruka : 2504

Godina : 63

Lokacija : CRIKVENICA

Učlanjen : 18.09.2011

Raspoloženje : nikad bolje


Srpski turizam - Planine Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpski turizam - Planine   Srpski turizam - Planine Sat610Pon 24 Okt - 18:20



PLANINSKI CENTRI

Zlatibor


Srpski turizam - Planine Zlatibor

Srpski turizam - Planine Zlatibor1

Srpski turizam - Planine Zlatibor2


Prostrana zatalasana visoravan Zlatibor nalazi se u jugozapadnom delu Srbije, na nadmorskoj visini od 700 do 1500 m, 238 km od Beograda, u blizini Užica i Čajetine. Najviši planinski vrhovi su Tornik (1496 m) i Čigota (1422 m).

Zahvaljujući specifičnoj klimi i karakterističnim vazdušnim strujanjima, kontinentalnim i mediteranskim,koji se mogu naći samo ovde, harmoničnom odnosu između pošumljenih predela jela, bora i smrče i prostranih livada, prekrivenih živopisnim biljem, rekama i potocima, nezagađenom vazduhu, zdravoj i čistoj vodi, velikom broju sunčanih dana u godini, srdačnosti domaćina, prelepim
skijaškim terenima, Zlatibor se razvio u čuveni letnji i zimski turistički centar, sa najdužom turističkom tradicijom među planinama u Srbiji. Za zvanični početak turizma na Zlatiboru smatra se dolazak kralja Aleksandra Obrenovića na Kulaševac 1893. godine, kada je kraj i dobio ime – „Kraljeve vode“.

Klima Zlatibora je pogodna za održavanje zdravlja i kondicije zdravih ljudi, kao i za lečenje različitih plućnih bolesti, anemije, manjih poremećaja srca i krvnih sudova, a naročito poremećaja štitaste žlezde, pa je i proglašen za klimatsko lečilište.

Zlatibor je ispresecan rekama (Crni Rzav, Veliki Rzav, Sušica) i potocima, koji su bogati raznim vrstama ribe: klenom, krkušom, pastrmkom, mladicom i lipljanom. Na Zlatiboru postoje dva veštačka jezera.
Veće jezero je u Ribnici, na reci Crni Rzav. U samom centru turističkog naselja Zlatibor nalazi se manje jezero, napravljeno za turističke potrebe. Okruženo je prijatnim stazama za šetanje, klupicama za odmor gostiju, koji leti mogu da se kupaju, sunčaju, a zimi da se klizaju po zaleđenoj površini jezera.

Zlatibor je poznat kao smučarski centar. Skijaši početnici i deca uživaće na blagim padinama Obudovice (manji ski lift dužine 250 m), a bolji skijaši će se odlučiti za odlazak na Tornik i neku od njegovih staza.

Sportski centar „Tornik“ nalazi se na nadmorskoj visini od 1110 do 1490 m, 9 km od centra Zlatibora. Staze, kojih ima četiri (Čigota, Tornik, Ribnica, Zmajevac), pogodne su za takmičenja u slalomu, veleslalomu i superveleslalomu.

Osim šestosedne žičare i dva ski lifta, u ski centru postoji i nova vrsta instalacije tzv. „tjubing“, koja omogućava sankanje na gumama tokom čitave godine. Tjubing, kao i sama žičara, može da se koristi i u letnjem i u zimskom periodu godine i pruža neizmerno zadovoljstvo i uzbuđenje svima koji odluče da je isprobaju. Ski centar Tornik opremljen je sistemom za veštačko osnežavanje.

U centralnom delu Zlatibora nalaze se uređene staze za smučarsko trčanje i biatlon, koje se zbog svoje preglednosti i konfiguracije terena, ubrajaju među najlepše u Evropi.

Tokom cele godine Zlatibor je mesto za pripreme vrhunskih sportista, ali i za košarkaške kampove, škole paraglajdinga, tenisa, skijanja, plivanja…

Zlatibor je jedan od naših najvećih centara kongresnog turizma. Veliki broj kongresa seminara i simpozijuma održava se ovde tokom cele godine.

Najzastupljeniji je rekreativni turizam, tako da se na Zlatiboru redovno viđaju grupe ili pojedinci na brojnim šetačkim stazama (do Čigote, kanjona Rzava, Gradine, Oka, Crnog vrha, Ribničkog jezera) ili na neki drugi način istražuju lepote Zlatibora.

Muzej narodnog graditeljstva pod otvorenim nebom „Staro selo“ u Sirogojnu prikazuje tipičnu zlatiborsku okućnicu iz 19. veka.

izvor:srbija.travel
Nazad na vrh Ići dole
zjovan29

  

zjovan29

Muški
Poruka : 2504

Godina : 63

Lokacija : CRIKVENICA

Učlanjen : 18.09.2011

Raspoloženje : nikad bolje


Srpski turizam - Planine Empty
PočaljiNaslov: Planinski Centri Srbije   Srpski turizam - Planine Sat610Pon 24 Okt - 18:23


PLANINSKI CENTRI

Sjenica – Pešter


Srpski turizam - Planine Pester


Sjenica se nalazi u jugozapadnoj Srbiji, u području Raške i starovlaškog regiona, u kotlini Grabovičke reke, na prostranoj Pešterskoj visoravni. Pešter ili Pešterska visoravan je krečnjačka zaravan na nadmorskoj visini od 900 do 1200 m.
Naziv regiona potiče od reči pešter, koja je arhaični naziv za pećinu.
Smeštena je na putnom pravcu Novi Pazar-Prijepolje, a do Sjenice se može
doći i putnim pravcem od Požege, preko Golije, odnosno Ivanjice i Kušića. Sjenica je jedno od najviših mesta u Srbiji – nalazi se na 1030 m nadmorske visine.

Pešterska visoravan je zapravo prostrano Peštersko polje, okruženo visokim planinama Jadovnikom (1734 m), Zlatarom (1627 m), Ozrenom (1680 m), Giljevom (1617 m), Zilidarom (1616 m), Javorom (1520 m) i Golijom (1833 m). Zauzimajući površinu od oko 50 km², najveće je polje u Srbiji i među najvišima na Balkanu.

Kroz Peštersku visoravan protiču reke Uvac, Vapa, Jablanica i Grabovica. U geološkoj prošlosti, visoravan je bila veliko jezero, od kojeg je danas jedino ostalo majušno Sjeničko jezero,
u blizini sela Tuzinje. Kristalno čiste reke i jezero bogati su ribom (potočna pastrmka, mladica, skobalj, klen). Na samom izvoru reke Vapa nalazi se ribnjak kalifornijske pastrmke. Na Pešteru živi veliki broj ugroženih biljnih i životinskih vrsta i stoga je uvršten na Ramsarsku listu vodom bogatih područja od međunarodnog značaja.

Peštersku visoravan i okolne planine karakterišu šumsko-travni pejzaži,
specifični kraški oblici reljefa, izvori hladne vode, svež vazduh, bogatstvo divljači. Zahvaljujući prostranim pašnjacima na Pešterskoj visoravni razvijeno je stočarstvo, a čuveni sjenički sir, mleko, pršuta i jagnjad poznati su širom Srbije.

Pešter je poznat po specifičnoj mikro-klimi, posebno oštroj tokom zimskog perioda. Ovde je izmerena zvanično najniža temperatura u Srbiji: -39,5°C.
Zbog toga ga neki nazivaju „Balkanski Sibir“, a zbog geografskog
položaja, klime i istorijski značajnih lokaliteta i „Srpski Tibet“.

Tokom srednjovekovnog perioda ovaj kraj se nazivao Raška i bio je centar srpske srednjovekovne države. Srpski srednjovekovni grad Ras je osnovan u blizini današnjeg Novog Pazara. Kada je u 15. veku Otomanska imperija okupirala i naselila ovaj region, postao je centralnotrgovačko mesto između Male Azije i Bosne, glavno tursko trgovačko uporište u Evropi. Od tada je ostao i turski naziv regiona – Sandžak.

Konfiguracija terena, idealna nadmorska visina i obilje ozona pogoduju razvoju zdravstveno-rekreativnog turizma, kao i pripremama sportskih klubova. Turisti mogu da posete obližnje Tubičku i Ušaćku pećinu, a brojne šume bogate su visokom i niskom divljači.

Omiljeno izletište Sjeničana su Borići, mesto udaljeno 1,5 km od Sjenice, okruženo četinarskom šumom. Hotel „Bor“ nudi udoban smeštaj i domaće specijalitete. U okolini Sjenice na lokaciji Babinjača nalazi se uređena staza za skijaško trčanje, a takmičari ski kluba iz Sjenice su najuspešniji skijaši trkači u našoj zemlji.

izvor:srbija.travel
Nazad na vrh Ići dole
wild filly

ADMIN
ADMIN

wild filly

Ženski
Poruka : 85778

Lokacija : divljina

Učlanjen : 28.03.2011

Raspoloženje : uvek extra


Srpski turizam - Planine Empty
PočaljiNaslov: Srpski turizam - Planine   Srpski turizam - Planine Sat610Pon 30 Jan - 19:57

Туризам у Србији

Из Википедије, слободне енциклопедије

Srpski turizam - Planine 800px-Hoteli_na_Kopaoniku

Туристички центар „Сунчани врхови“ на Копаонику је један од највећих туристичких центара у Србији.

Србија је држава која се налази у југоисточној Европи (на Балканском полуострву) и у средњој Европи (Панонској низији). У саставу Републике Србије се налазе и две аутономне покрајине Војводина и Косово и Метохија. Република Србија је демократска држава свих грађана који живе на њеној територији.


Развој

Захваљујући бројним позитивним развојним трендовима туристичка делатност се сврстала међу најдинамичније и најпропулзивније привредне гране, са вишеструким мултипликативним ефектима (у периоду 1990 - 2000. године међународни туристички промет повећан је за преко 50%, док су укупни приходи увећани за скоро 80%) То туризму даје снажну генераторску функцију у широком спектру делатности, који се све више укључује у приоритете привредног развоја бројних рецептивних земаља и њихових појединих делова.

Стратегијом развоја туризма у Србији утврђен је селективни приступ, при чему се сеоски туризам третира као приоритетан у оквиру оних видова туризма који су везани за посебна интересовања (нарочито се потенцира развој еко-туристичких села на брдско-планинским подручјима, која нуде здраву средину, еколошку храну, угодан амбијент, активан одмор у природи, етнографске и друге културно-историјске вредности).

У досадашњем развоју брдско-планинских села доминантну, а често и једину функцију привређивања имала је пољопривреда (углавном сточарство и ратарство). Бројне друге делатности и активности домицилног становништва, засноване на разноврсним и вредним природним и антропогеним локалним ресурсима, углавном су остајале на маргинама развојних догађања. Међу њима је и туристичка делатност који је важан фактор просперитетнијег развоја ових села у Србији.

Урбани туризам у Србији

Највећи и главни град Србије је Београд са преко милион и по становника. Он је уједно и туристички центар Србије у ком се налази велики број културно-историјских споменика. Поред Београда битне урбане туристичке дестинаце Србије су градови Нови Сад, Крагујевац, Суботица, Ниш.

Београд

Главна туристичка атракција у Србији је свакако њен главни град Београд. Као главни и највећи град Србије, Београд обилује културно-историјским споменицима. Ноћни живот у Београду је чувен на просторима бивше Југославије.

Нови Сад

Нови Сад је културни центар Војводине.

Од Турске окупације Србије, Нови Сад као слободни краљевски град у Аустроугарској је био центар српске културе у осамнаестом и деветнаестом веку; због чега је 1864 године седиште Матице српске пресељена из Пеште у Нови Сад. Град је био познат као Српска Атина.

Суботица и Палић

Град Суботица, као и језеро Палић недалеко од ње, има врло лепа одмаралишта за туристе који желе да побегну од свекодневног ужурбаног живота и да се опусте у сеоском амбијенту.

Палићко језеро се налази у непосредној близини Суботице на надморској висини од 101 метар. Заузима површину од 4,2 квадратна киломера, а максимална дубина му је 3,5 метра. У непосредној близину су извори минералне воде, а муљ са дна језера се користи за лечење реуматизма. Добро је повезано са Суботицом аутобуским и трамвајским линијама.
Планински туризам у Србији

Копаоник
Рудник
Тара
Златибор
Црни врх
Гоч - Добре Воде
Стара планина
Власина
Сувоборски Рајац
Дивчибаре

Сеоски туризам у Србији

Srpski turizam - Planine %D0%95%D1%82%D0%BD%D0%BE_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%BE_-_%D0%B7%D0%B8%D0%BC%D0%B0

Туристичко село Сирогојно на Златибору

Србија има изванредне услове за развој сеоског туризма. Од сеоског туризма Србија може годишње да оствари и неколико милијарди евра. Светска Туристичка Организација, препоручује Србији да развија сеоски туризам. Међутим, и поред тога, још увек нема материјалних услова за долазак великог броја странаца на одмор у српским селима. Позната туристичка села у Србији су: Сићево, Сирогојно, Гостиље, Мокра Гора, Коштунићи. Захваљујући богатој руралној традицији, један од најбитнијих потенцијала српског сеоског туризма је и развој етно села. Најпознатија етно села у Србији су Старо село у Сирогојну, Дрвенград у Мокрој Гори и Коштунићи.

Бањски и климатски туризам

Србија је богата бањским и климатским центрима који превасходно служе за превенцију разних болести, рекреацију, бављење спортским активностима, пешачење, одмор у природи и богатству лековитог биља... Бање су одлично опремљене за одржавање већих спортских скупова, за одржавање разних конгреса. У самим бањама и у околини могу се наћи разни верски објекти (цркве, манастири, тврђаве) и културно-уметнички и историјски објекти од државног и светског значаја. У Србији постоји преко 40 бањских и климатских центара.

То су: Буковичка Бања, Луковска Бања, Врњачка бања, Богутовачка Бања, Соко Бања, Брестовачка Бања, Нишка Бања, Бања Бадања, Овчар Бања, Палић, Пролом Бања, Бујановачка Бања, Врдник, Бања Кањижа, Ивањица, Врањска Бања, Бања Врујици, Звоначка Бања, Гамзиградска Бања, Бања Ковиљача, Горња Трепча, Прибојска Бања, Сијаринска Бања, Куршумлијска Бања ...

Srpski turizam - Planine Bukovickabanjaa

Буковичка Бања


Wikipedia










Srpski turizam - Planine 4285547593


Srpski turizam - Planine 2lwq2yh


Srpski turizam - Planine 4285547593


Poslednji izmenio wild filly dana Uto 31 Jan - 9:55, izmenjeno ukupno 1 puta
Nazad na vrh Ići dole
wild filly

ADMIN
ADMIN

wild filly

Ženski
Poruka : 85778

Lokacija : divljina

Učlanjen : 28.03.2011

Raspoloženje : uvek extra


Srpski turizam - Planine Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpski turizam - Planine   Srpski turizam - Planine Sat610Pon 30 Jan - 20:28

Divčibare

Srpski turizam - Planine Divcibare%201

U središnjem delu planine Maljen 0,38 km jugoistočno od Valjeva, nalaze se Divčibare, poznato planinsko turističko mesto druge kategorije. Divčibare leži na nadmorskoj visini od 980 m. Na Divčibarama postoje četiri stroga rezervata prirode: Crna reka, Čalački potok, Zabalac i Vražji vir.
Divčibare imaju blagu i ugodnu klimu.

Srpski turizam - Planine Divcibare002

Zahvaljujući dobrom geografskom položaju, do Divčibara dopiru vazdušne mase iz Mediterana i sukobljavaju se sa vazdušnim masama Karpati i Panonske nizije, čime se može objasniti prisustvo joda u zraku. Divčibare imaju povoljnu srednju godišnju temperaturu, sa toplijom jeseni od proleća
Ovo područje obiluje rečicama, izvorima i potocima koji pripadaju slivovima Kolubare i Zapadne Morave. Između ostalih: Bukovska reka, Crna reka, Kozlica, Krcmarska reka, Crna Kamenica. Najinteresantnija je reka Manastirica koja pravi vrlo lep vodopad visok oko 20 m, meštani ga zovu Skakalo.

Srpski turizam - Planine Divcibare034

Divčibare su poznate po livadama sa lepom mekom travom. Na Divčibarama preovlađuju četinari, a u samom centru uzdižu se planinski borovi, koji inače nigde drugdje ne rastu na manje od 2000 m nadmorske visine. U četinarskim šumama se najčešće javljaju beli, crni bor, jele, smrča, kleka i planinarski bor. Od listopadnog drveća su najznačajniji: bukva i breza, beli jasen, hrast, cer ... Krajem aprila javlja se najlepši cvet planine - narcis, a pored njega mogu se naći i šumska jagoda, divlja malina i kupina.
Postoje mnogobrojni tereni za razne sportove, ski liftovi i staze koje su idealne za decu i početnike u skijanju. Teniskih terena ima dva, a košarkaških i rukometnih terena ima na više mesta. Skijašima je na raspolaganju nekoliko ski staza. Na sjevernoj padini Crnog vrha urađena je najduža staza (800 m), sa žičarom čiji je kapacitet 700 skijaša na sat.
Tokom cele godine na Divčibarama se održavaju raznovrsne turističko, kulturne i sportske manifestacije, od kojih je najpoznatiji Beli narcis.


Srpski turizam - Planine Divcibare2

Srpski turizam

Srpski turizam - Planine Divcibare1

Srpski turizam - Planine Divcibare12










Srpski turizam - Planine 4285547593


Srpski turizam - Planine 2lwq2yh


Srpski turizam - Planine 4285547593
Nazad na vrh Ići dole
wild filly

ADMIN
ADMIN

wild filly

Ženski
Poruka : 85778

Lokacija : divljina

Učlanjen : 28.03.2011

Raspoloženje : uvek extra


Srpski turizam - Planine Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpski turizam - Planine   Srpski turizam - Planine Sat610Pon 30 Jan - 21:13

Fruška gora

Srpski turizam - Planine Jezero-medjes

Fruška gora je ostrvska planina u Sremu, regionu pokrajine Vojvodine u Srbiji. Najveći deo Fruške gore se nalazi upravo u Vojvodini, dok mali deo zalazi u istočnu Hrvatsku, u Vukovarsko-srijemsku županiju. Prostire se na dužini od oko 75 km. Fruška gora je 1960. godine proglašena nacionalnim parkom.

Najviši vrh je Crveni Čot (539m), a ostali značajni vrhovi su Stražilovo (321m), Iriški Venac (451m), Veliki Gradac (471m) itd. Naziv„Fruška“ potiče od reči etnonima Franak što ukazuje da su Franci naseljavali ili kontrolisali ovu planinu.

Srpski turizam - Planine Orlovac

Fruška gora je ostrvska, stara gromadna planina. Doline i padine Fruške gore su prekrivene livadama, pašnjacima i žitnim poljima, na padinama su voćnjaci i vinogradi sa čuvenim vinskim podrumima, a delovi viši od 300 m su obrasli gustom listopadnom šumom.

Srpski turizam - Planine Beocinske-livade

Na Fruškoj gori je najveća koncentracija lipove šume u Evropi. Oko 700 vrsta lekovitog bilja raste na ovoj planini. Neke od brojnih životinjskih vrsta su jeleni, mufloni, lasice, divlje svinje, risovi itd. Nacionalni park Fruška gora se nalazi u Vojvodini, u Srbiji, nedaleko od Novog Sada. Proglašen je 1960. g.

Najviši vrhovi su Crveni čot (538 m), Orlovac (512 m) i turistički centar Iriški venac (490 m). Pruža se duž desne obale Dunava, duga 80, a široka 15 km. Stvaranje planine počelo u mezozoiku, pre 90 miliona godina; naučnici je nazivaju „ogledalo geološke prošlosti“ — na njoj su pronađene 164 životinjske fosilne vrste, stare oko 123 miliona godina.

Srpski turizam - Planine 665_Fruska%20Gora

Fruška gora bogata je šumama hrasta, graba, bukve, lipe i drugog drveća; sa zaštićenih preko 50 biljnih vrsta.

Fruška Gora je takođe poznata po manastirima nastalih u vremenskom razdoblju od 15. do 18. veka.Tokom istorije postojalo je više od 30 manastira, a danas ih ima 16 s tim što su neki u ruševinama ili samo delimično obnovljeni.

Srpski turizam - Planine Ravanica%20monastery%20on%20Fruska%20Gora%20mountain

Srpski turizam - Planine 1297863218-fruska_gora2

Srpski turizam - Planine 104244










Srpski turizam - Planine 4285547593


Srpski turizam - Planine 2lwq2yh


Srpski turizam - Planine 4285547593
Nazad na vrh Ići dole
malalila

MODERATOR
MODERATOR

malalila

Ženski
Poruka : 52047

Lokacija : Haoss

Učlanjen : 04.01.2012


Srpski turizam - Planine Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpski turizam - Planine   Srpski turizam - Planine Sat610Pon 30 Jan - 21:23


PROLOM BANJA, oaza netaknute lepote

Srpski turizam - Planine Voda_02


Prolom Banja se nalazi na jugu Srbije, na nadmorskoj visini od 550-668 m. Udaljena je od Kuršumlije 23 km, od Beograda 290 km, a od Niša 82 km. Do Prolom Banje se može doci auto-putem Beograd-Niš, a zatim magistralnim putem Niš-Rudare.

Umereno-kontinentalna klima i bujna vegetacija stimulativno deluju na čovečji organizam, jačajući njegovu otpornost, pa se Prolom Banja ubraja i u klimatska lecilišta.

Medicinske indikacije:

- oboljenja bubrega i mokracnih puteva
- oboljenja organa za varenje
- bolesti kože
- bolesti perifernih krvnih sudova i vanzglobni reumatizam

U Prolom Banji se sprovodi i poseban program "Briga o lepoti", koji obuhvata bioelektricno toniranje lica, kompleksnu terapiju celulita, rucnu masažu tela i terapiju "bioptronom".

Gostima Prolom Banje su na raspolaganju teretana, kinezi sala, bazen i "staze zdravlja".

Postoji mogucnost organizovanja izleta do "Đavolje varoši", jedinstvene prirodne retkosti erozivnog porekla, koju sacinjavaju 202 zemljane piramide visine od dva do 15 m, sa andezitnim kapama na vrhu, Kuršumlije i obližnjih manastira.


Prolom Banja je 2011. godine uložila mnogo truda i sredstava kako bi svojim gostima pružila uslugu na što višem nivou. Najnovija investicija od cca 500.000 € je izgradnja otvorenog bazena dimenzija 12 x 25m (okvirno) sa pratećim sadržajima: restoran sa letnjom baštom, tuševi, svlačionice, toaleti…

Manji bazen je polukružnog oblika, sa pečurkom i namenjen je deci (dubina 1,05m ). Iz njega se slapom voda preliva u veliki bazen nepravilnog oblika i dubine od 1,2 – 1,8m, koji je opremljen „vrelom“ i klupom za sedenje sa masažerima.

Srpski turizam - Planine Prolom_banja_djavolja_varos-prolom_banja-67941


U lepotu Prolom Banje sam se licno uverila kao i u visoki nivo usluge u hotelu.Banja je okruzena netaknutom prirodom. Ko trazi mir, ovo je pravo mesto, bez buke i zagadjenog vazduha.

Detalje ponude Prolom Banje ce te naci na zvanicnom sajtu Banje.Ponuda je veoma povoljna , za nase uslove.

U zelji da sto vise proputujemo i vidimo "beli svet', zaboravljamo zaista prave lepote nase zemlje.Nikada necu zaboraviti odlazak za Prolom Banju gde smo bili okruzeni hektarima procvetalog bagrema.To se retko vidi bilo gde u svetu, a puno sam putovala.


Srpski turizam - Planine Bagrem












"Treba otimati radost danima koji beze "
 Majakovski
Nazad na vrh Ići dole
wild filly

ADMIN
ADMIN

wild filly

Ženski
Poruka : 85778

Lokacija : divljina

Učlanjen : 28.03.2011

Raspoloženje : uvek extra


Srpski turizam - Planine Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpski turizam - Planine   Srpski turizam - Planine Sat610Pon 30 Jan - 21:27

Goč

Srpski turizam - Planine Goc

U sklopu severnokopaoničkih planina 31 km od Kraljeva, nalazi se planina Goč, sa najvišim vrhom na 1124 m. Površina Goča obrasla je bukovom i Jelovo šumom, a zastupljeni su i gočki bor, hrast kitnjak, plemeniti lišćari i četinarske egzota. Prostrane šume i proplanci Goča svojom netaknutom prirodom i čistim vazduhom povoljno utiču na anemične osobe, jačanje metabolizma i nervni sistem.

Srpski turizam - Planine Goc%20mountain2

Goč obiluje šumskim jagodama i raznovrsnim lekovitim biljem. Bogatstvo flore potvrđuju i pčelari koji ovdje iznose košnice sa pčelama na ispašu. Na mjestu Gvozdac nalazi se veštačko jezero koje se savršeno uklapa u prirodni ambijent.

Srpski turizam - Planine Gocvelika

U turističkom centru "Dobre vode", pored istoimenog hotela, nalaze se dve ski staze dužine 300 m za početnike i decu, sa dva ski lifta. Na 150 m od hotela nalazi se žičara dužine 1150 m i ski stazom dužine 1400 m.

Srpski turizam - Planine 86861_skijanje--nonanet_gf

Osim mogućnosti za skijanje Goč pruža uslove (tereni za košarku, odbojku, rukomet i tenis), za pripreme sportista, organizovanje rekreativne nastave i sportskih kampova, za planinarenje, paraglajding, ribolov i lov.
Goč je poznat i po kulturno-istorijskim spomenicima, od kojih je najinteresantniji Rimsko groblje, odnosno mesto gdje su sahranjivani Sasi, rudari koji su ovdje vadili i topili železo u vreme Nemanjića.

Srpski turizam - Planine Lovacki-dom-na-gocu-vrnjacka-banja

Srpski turizam - Planine Okolinaclanak

Srpski turizam - Planine 56342306










Srpski turizam - Planine 4285547593


Srpski turizam - Planine 2lwq2yh


Srpski turizam - Planine 4285547593
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




Srpski turizam - Planine Empty
PočaljiNaslov: Re: Srpski turizam - Planine   Srpski turizam - Planine Sat610

Nazad na vrh Ići dole
 
Srpski turizam - Planine
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Similar topics
-
» Srpski turizam - Beograd
» Srpski turizam - Jezera
» Srpski turizam - Banje
» Srpski turizam - Etno Sela
» Srpski rep sa srpski brend
Strana 1 od 4Idi na stranu : 1, 2, 3, 4  Sledeći

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Haoss Forum :: Putovanja ::  Turizam :: Srbija-