Preživljavanje u prirodi

Pet načina da zapalite vatru pomoću vode!


Paljenje vatre uz pomoć iskre proizašle iz kamena ili metala i uz pomoć trenja drveta o drvo već su dobro poznati načini za paljenje vatre u prirodi bez upaljača. Ipak šta kada se spoje naizgled nespojivi elementi?



Za preživljavanje u prirodi važna je dobra priprema, ali i snalažljivost i izdržljivost kako bi se mogli nositi s nepoznatim situacijama. Međutim, što smo više pripremljeni šanse za preživljavanje znatno nam se povećavaju.
Na Jutjubu je tako objavljen video u kojem se detaljno prikazuje pet načina kako zapaliti vatru uz pomoć vode, sunca i još nekih pomagala, a svi načini osim jednog funkcionšu na principu lupe.
Ovom prilikom treba da napomenemo da se voda u ekstremnim slučajevima može zameniti urinom i rezultati će biti isti. Također, prilikom paljenja vatre potrebno je biti vrlo oprezan kako bi izbegli stvaranje požara i eventualne opekotine.



Alo.

Istorijska fotografija iz vijetnama - vojnici pune čuturice kišnicom u nedostatku pitke vode....

Voda



U prirodu se nikad ne ide bez dovoljno zaliha pitke vode. Dovoljno znači barem za dan-dva više od onoga koliko planiramo provesti u prirodi. Pronalazak vode je prioritet tijekom boravka u divljini jer čovjek može preživjeti tri dana bez vode.

Uvjiek bi trebalo osigurati dovoljno zaliha pitke vode Prosječna osoba gubi dvije do tri litre vode dnevno pa kod nedostatka vode treba svesti tjelesne aktivnosti na najmanju moguću mjeru, te ih izvoditi tijekom dana kad je manja temperatura, u sumrak i u zoru. Ljeti po velikim vrućinama je preporučljivo radove izvoditi tijekom ranog jutra, sumraka i noći, a danju odmarati u hladu. Treba izbjegavati veća naprezanja, jako sunce, ležanje na toplim površinama, puš*nje, alkohol, suvišan razgovor, čak i hranu kad nema dovoljno tekućine.

Vodu možemo naći u udubljenjima jer se voda prirodno slijeva prema najnižoj točki na području (udolina, kanal, jarak, dno vrtače). Vodu treba tražiti i na mjestima s bujnim zelenim raslinjem (paprat, mahovina), u rupama u stijenju (pogotovo na kršnim područjima), u određenim stablima s visokim udjelom vode (kaktusi, bambus), u suhim koritima gdje kopanje obično dovede do vode, pogotovo na vanjskim zavojima i u šljunkovitim područjima. Životinje mogu poslužiti kao pokazatelji mjesta na kojima se može naći voda.

Sisavci su, kao i većina životinja, uvijek u potrazi za izvorima vode, a grabežljivci su u stanju prijeći i na stotine kilometara da bi ih pronašli. Ptice su obično u blizini nekakvog izvora vode, a njihov pravocrtan i nizak let znači da idu prema pojilištu. Ptice grabljivice nisu dobri pokazatelji jer mogu dugo izdržati bez vode. Gmizavci nam ne mogu pomoći odrediti gdje ima vode jer skupljaju rosu i vlagu od plijena kojeg ulove. Pčele lete i do 6 km od košnice do vode. Mravi često u koloni odlaze po vodu. Muhe se drže na stotinjak metara od nekakvog izvora vode.

Filtriranje vode bez prokuhavanja ili dezinfekcije kemijskim sredstvima je samo djelomično pročišćavanje koje ne može vodu učiniti potpuno bezopasnom po zdravlje. Filter se može načiniti od limenki, najlonskih vreća, platna, čarapa, drvenih bačvi i sl. Voda se filtrira mahovinom, šljunkom, platnom, ugljenom, dodatnim platnom i pijeskom. Ugljen se pripremi tako da se dobro nagoreno drvo ugasi vodom, ugljen se vodom ispere od pepela, usitnimo ga dok je još vlažan, te ga se osušenog prosijemo da se odvoji od nečistoća.
Voda se mora prokuhavati barem desetak minuta da bi bila upotrebljiva za piće. Na ovaj način se tretira svaka voda nađena u prirodi, kako kišnica tako i voda iz bare ili udubljenja u stijeni u krškim predjelima, otopljeni led i snijeg i sl.
Dezinfekcija vode kemijskim sredstvima je vrlo siguran način za pročišćavanje vode iz sumnjivih izvora bez opasnosti po zdravlje. Takva sredstva se mogu nabaviti u ljekarnama i korisno ih je imati pri ruci.

Pronalaženje i prikupljanje vode na terenu Voda se može prikupiti i kondenzacijom s granja tako da najlonsku vreću prevučemo preko granja sa zdravim lišćem i čvrsto ju stegnemo. Isparavanjem listova doći će do kondenzacije i do skupljanja vode na dnu vreće. Prikupljanje vode iz zemlje provodi se kondenzacijom iz iskopane rupe širine jedan metar i dubine pola metra. Posudu za skupljanje vode postavimo na dno rupe. Rupu prekrijemo najlonom tako da oblikuje stožac s vrhom prema posudi, a rub pričvrstimo kamenjem i zemljom. Manji kamen postavimo u sredinu najlona kako bi svojom težinom oblikovao stožac. Isparavanje vode iz zemlje dovodi do kondenziranja i do skupljanja vode na stijenkama najlona koje zbog nagiba idu u posudu. Ova metoda je posebno učinkovita ljeti i u toplim podnebljima. Iako su ljudi ponekad bili prisiljeni piti vlastiti urin kako bi preživjeli, to iz zdravstvenih razloga ipak nije preporučljivo. Vodu također možemo dobiti topljenjem snijega.

(Hrvatski vojnik)

Prokuhavanje vode

Grijanje vode na dovoljno visokoj temperaturi određeno vrijeme , uništit će sve
opasne mikroorganizme. Savjeti iz uglednih izvora variraju, ali konsenzus čini
se ukazuje na to da će podizanje temperature vode na 100 stupnjeva C ubiti sve
bakterije i viruse. Ciste su malo otpornije i savjetuje se da se održava temperatura
od 100 stupnjeva C jednu minutu da bi bili sigurni.

Vrijeme prokuhavanja preporučeno od strane „autoriteta“ je različito. Dva su
razloga za to:

1. Nadmorska visina (i posljedično tlak zraka)

Tlak zraka mijenja točku vrenja vode. Uzet ćemo ekstremni primjer, tlak na vrhu
M.Everest-a je oko trećine vrijednosti tlaka zraka na razini mora. Na ovoj visini, voda
uzavre na oko 70 stupnjeva C. Budući da na 82 stupnja C bakterije bivaju
trenutno ubijene, problem je očigledan. Prema informacijama američke agencije
za zaštitu okoliša, ciste koje su vjerojatno najotpornije od svih mikroorganizama
biti će uništene nakon deset minuta kuhanja vode na 70 stupnjeva C.

2. Zamućenost vode

Mnogi mikroorganizmi se nalaze u tlu. Ako čestice tla plutaju
u vodi, oni mogu izolirati mikroorganizme od djelovanja temperature određeno
vremensko razdoblje. Što je voda mutnija, to vrijeme vrenja vode treba biti
duže. Još bolje je da prethodno koristite filter za uklanjanje većih čestica tla.


Zaključak:

Čista voda zagrijana do točke vrenja na niskoj nadmorskoj
visini je sigurna od mikroorganizama. Što je nadmorska visina veća i što je
voda mutnija, to dulje treba ostaviti vodu da vrije (do maksimalno 15 minuta za
prljavu vodu na vrhu Everesta).


(Survival)

Filtriranje vode

Postoje zapravo tri vrste filtracije -  "gruba", "fina" i "ultra fina".

Gruba filtracija

Gruba filtracija neće ukloniti ni organske ni kemijske opasnosti jer su otvori
na preprekama kroz koje voda prolazi preveliki, čak bi i protozoe mogle proći. Grubom
filtracijom ćemo ukloniti sve čestice osim onih finih koje uzrokuju zamućenost.
Time ćemo prokuhavanje i kemijsku sterilizaciju učiniti učinkovitijom te ćemo
uvelike poboljšati okus. Najčešći oblik grube filtracije je „Millbankova vreća“ –
gusto pletena platnena vreća dizajnom optimizirana za grubo filtriranje.



Millbank bag

Fina filtracija

Fina filtracija će sigurno ukloniti protozoe i ciste a kvalitetniji
filteri će također ukloniti i bakterije. Kada tražite kvalitetni fini filter, tražite
"apsolutno" filtriranje od 1
mikrona ili manje. Najčešći oblik fine filtracije je keramički filter (često se
koristi u kombinaciji s drugim što je opisano kasnije). Visoko kvalitetni
keramički filteri će trajati neograničeno (dok drugi kombinirani
proizvodi neće). Važno je napomenuti da fini filteri, zbog toga što mogu
„sakupljati“ bakterije, mogu postati leglo i izvor onečišćenja. Kako bi se ovo
sprječilo često se ugrađuju razni sekundarni filtri- najčešće se koristi srebro za
sprječavanje razvoja bakterija. Keramički filter će također biti
prepreka za neke metale i organske tvari (ali nipošto ne za sve!).


Ultra Fina Filtracija

Postoje neki prijenosni filteri koji su u mogućnosti očistiti vodu od virusa. Oni
su relativno novi na tržištu i još uvijek relativno skupi. Osim toga postoji proces poznat kao suprotna osmoza. Ovo je jako
fini filter koji molekule vode potiskuje pod tlakom od 2.7 do 5.5 bara. Suprotna osmoza
može ukloniti ne samo viruse, nego i soli (npr. za proizvodnju pitke vode iz
slane vode) i metalne soli


(Survival)

Kako pronaći vodu u prirodi


Vodu treba traziti u dolinama, u usecima brda, sto imate vecu planinu, brdo iznad sebe veca šansa da naidjete na vodu. Voda se pre nalazi u hladovini suma nego na golim padinama izlozenim suncu. Gledajte u cipele, ako rpimetite da su barr malo vlazne ( a nije u pitanju jutarnja rosa) ima smisla kopati 30 cm jer je veilka sansa da naidjete na vodu. Takodje i ako primetite da su biljke u nekom delu kotline zelenije i svetlije nego u okolini ili da nad nekim mestom lebde musice vrlo verovatno ste blizu omiljene tecnosti.

Iskopajte rupu ili jos bolje u nju stavite posudu da se u nju nakaplje - sliva voda.
Ovako dobijena voda je vrlo verovatno bioloski odlicna za pice jer ste presekli tok podzemne vode i napravili kaptzu tj. izvor. Ako sacekate i pustite da voda otece i tako spere , odnese i natalozi mezanicke necistoce. dobicee potpuno cistu vodu.

(Survival)

Kako doći do čiste vode?

Čak i sažet odgovor na prvo pitanje trebao bi Vas zadiviti zbog nevjerojatno raznolike učinkovitosti vode na tijelo. Ako će Vas se dojmiti mnogobrojne prednosti vode, na jednak način mogla bi zbuniti rasprostranjenost štetnih učinaka koje mogu imati nečistoće iz vode. Zapamtite, naše tijelo može dobiti čistu vodu iz samo tri izvora:

1) svježeg, sirovog voća i povrća

2) svježe iscijeđenog soka od sirovog voća i povrća

3) prokuhavanje vode.

Kako uloviti ribu?



Ribe nije ni najmanje lako loviti pogotovo onima koji nemaju to iskustvo. Stoga je potrbno znati koje je naj pogodnije vrijeme za ribolov, potom mjesta naj pogodnija za ribolov, zatim koje vrste mamaca možemo koristiti naravno u našem slučaju naj zanimljiviji je ribolov improviziranim sredstvima.

Naj pogodnije vrijeme za ribolov: Zapravo o vrstama riba ovisi koje je vrijeme naj pogodnije za ribolov. No po pravilu, naj bolje je loviti pred jutro i u suton, potom pred oluju ili noću pri mjesečini.
SaranL1Mjesto naj pogodnije za ribolov: To ovisi od vrste vode i doba dana. U brzim potocima, ili rječicama u toplom dijelu dana treba riboloviti u dubljim dijelovima potoka ili rječica. Predvečer i rano u jutro treba loviti na brzacima te oko podvodnih panjeva, potkopanih od vode obala ili pod žbunjem nadvijenim nad vodu. Na jezerima riba je u ljetnom periodu na većoj, dubini pošto je tamo voda hladnija. No u večer i rano u jutro uz obalu, pošto se riba voli hraniti na plićim dijelovima jezera. U proljeće i kasnu jesen ribolov uz obalu jezera je obilatiji, pošto riba zbog toplije vode ide u plići dio koji se nalazi uz obalu.

Vrste mamaca: Po pravilu, riba „grize“ mamac koji potiče iz njene prirodne hrane. Zato pored obale treba potražiti račiće, ikru, sitnu ribu a na obali gliste ili insekte kao što su skakavci i slično. Ulovljenoj ribi treba pregledati utrobu kako bi vidjeli što je jela i onda takvu hranu koristiti kao mamac. Ako nemate drugi mamac, kao mamac možete koristiti utrobu ulovljene ribe. Kod korištenja gliste za mamac treba voditi računa da glista prekrije cijelu udicu. Kod izrade umjetnog mamca treba voditi računa da izgleda što prirodnije te ga vući po vodi polako imitirajući pokrete prirodnih mamaca.

Lako je kada imamo udicu. Bar se tako misli. 

Ali što kada nema udice?

Evo nekoliko načina koje možete u slučaju porebe primijeniti. 

Možda trenirati strpljenje i probati ručno?

Ili uraditi neku jednostavnu "vršu"?

Može se izraditi i neka priručna mreža. 

A Indijanci love ovako.