Haoss forum: Pravo mesto za ljubitelje dobre zabave i druženja, kao i diskusija o raznim životnim temama.
 
PrijemTražiLatest imagesRegistruj sePristupiHimna Haoss ForumaFacebook


Delite | 
 

  Stefan Lazarević

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
neno

MODERATOR
MODERATOR

neno

Muški
Poruka : 35951

Učlanjen : 09.02.2014

Raspoloženje : ~~~


 Stefan Lazarević Empty
PočaljiNaslov: Stefan Lazarević    Stefan Lazarević Sat610Pet 14 Dec - 9:24

Stefan Lazarević je bio srpski knez (1377-1402) i despot (1402-1427), sin kneza Lazara i kneginje Milice. Stefan je rođen 1377. u Kruševcu. Umro je 1427. u Crkvinama kod Mladenovca i sahranjen je u jednoj od svojih zadužbina, manastiru Manasiji (Resava) ili manastiru Koporinu. Srpska pravoslavna crkva je svojevremeno zvanično potvrdila da je sahranjen u Koporinu. Kasnije je DNK analizom posmrtnih ostataka neuglednog groba u Manasiji utvrđeno blisko srodstvo pokojnika sa knezom Lazarem. To bi mogao biti ili despotov brat Vuk ili sam despot.

Ratnik po dužnosti, viteški obučavan i vješt u komandovanju, a po opredjeljenju pjesnik, širokog obrazovanja, bio je jedan od najuglednijih od dvadesetčetvorice vitezova (ritera) Zmajevog reda, veoma poštovan i uvažen među evropskom vlastelom.

Imao je ogromnu biblioteku u kojoj je, osim slovenskih i poučnih tekstova bilo filozofskih spisa i knjiga iz historije i poezije na grčkom i latinskom. Njegova zadužbina, manastir Manasija bila je umjetničko stjecište slikara, pisaca, pjesnika, pripovjedača, gdje je nastala i čuvena Resavka prepisivačka škola.

Čitao je i pisao na staroslovenskom, prevodio sa grčkog, a sasvim je izvjesno da je vladao i latinskim jezikom.

Svoje književno stvaralaštvo Stefan Lazarević započinje po povratku iz Angore. Njegov prvi sačuvan tekst je "Pohvalno slovo Knezu Lazaru", napisan 1403/4. godine i govore o Vidovdanu u Vaznesenjskoj crkvi u Ravanici. Drugi sačuvani tekst je iz 1404.godine. To je natpis na mramornom stubu na Kosovu.

Najznačajniji despotov književni rad, Slovo Ljubavi, poetska poslanica vjerovatno upućena bratu Vuku Lazareviću kao poziv na pomirenje, jedan je od najljepsih tekstova srpske književnosti, napisan 1409. godine. Ukupno ima deset strofa čiji inicijali daju akrostih Slovoljubve.

Godine 1412. da bi dao značaj rudarstvu i podržao njegov razvoj, Stefan je izdao zakon o rudnicima.

Srpska pravoslavna crkva slavi "Svetog Stefana Lazarevića, despota srpskog", na dan 1. augusta (19.jula), zajedno sa njegovom "Svetom majkom knjeginjom Milicom-monahinjom Evgenijom (Velikoshimnicom Jefrosimijom)".

[You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
neno

MODERATOR
MODERATOR

neno

Muški
Poruka : 35951

Učlanjen : 09.02.2014

Raspoloženje : ~~~


 Stefan Lazarević Empty
PočaljiNaslov: Re: Stefan Lazarević    Stefan Lazarević Sat610Pet 14 Dec - 9:26

RATNIK SA SRCEM PESNIKA

Posle Kosovske bitke Stefan Lazarević je bio tek dvanaestogodišnjak. Na dvoru u Kruševu, uz obudovelu majku kneginju Milicu nalazio se uz mlađeg brata Vuka i stariju i još neudatu sestru Oliveru. Gostoprimstvo njihovog doma delila je i Jefimija, udovica despota Uglješe, za koju Konstantin Filozof kaže da beše "u mnogim besedama i stvarima najmudrija".

Svakako da je mladi princ Stefan vaspitavan na uzornoj srednjovekovnoj viteškoj tradiciji. Uostalom, ratnički ideal bio je glavni u srednjem veku. Njegovi vaspitači pripremali su ga, dakle, da postane ratnik, vojskovođa i vladar. Neko od crkvenih srpskih jerarha tumačio mu je Sveto pismo i upućivao ga u hrišćanske vrline.

Učio je grčki jezik, slobodno izražavanje i besedništvo. Uz despoticu Jefimiju, prvu srpsku književnicu, kao i uz svoju sestru Jelenu, koja je pisala religiozno-filozofske rasprave duhovniku Nikonu Jerusalimcu, moguće je da je našao podsticaj za svoj književni rad.

Iako još nije bio punoletan, morao je da primi prvu državničku dužnost koju su mu nametnule okolnosti. Prema zahtevu sultana Bajazata odazvao se da zajedno s bratom Vukom isprati sestru Oliveru u harem turskom sultanu do njegove prestonice u Jedrenu.

Bio je to jedan od najtežih uslova za mir koje je kneginja Milica morala da prihvati kao turski diktat, da bi makar u vazalstvu sačuvala kneževinu Srbiju.

Izgleda da je dolazak troje Lazarevića u Jedrene ostavio snažan utisak na sultana Bajazita. On koji je naredio da se pogubi njihov otac, pa se zato smatrao najvećim neprijateljem njihovog naroda i njih samih, kao da se, približivši im se nekim čudom preobraćao da bi se najzad i preobratio u njihovog zaštitnika.

Docnije su čak i turski hroničari rado pisali o velikoj privrženosti Bajazitovoj prema Oliveri, koja je na njegovom dvoru stekla najviši rang sultanije. O kolikoj je istinskoj naklonosti bilo reči potvrđuje i podatak da je turski car nikad nije prinudio da se odrekne pravoslavlja i pređe u islam.

Namenjeno mu je bilo da mu život bude borba. I on ga je prihvatao kao veliki ratnik i kao pravi vitez. Njegova viteški zadata reč, kao kletvenika turskog sultana Bajazita, obavezivala ga je da se da se junački bori i u redovima Turaka, a protiv hrišćana od Rovina 1395. godine, od Nikopolja 1396. godine, pa do pohoda na Bosnu 1398. i do velike bitke kod Angore 1402. godine.

U ovoj potonjoj bici, u kojoj je tursku vojsku potukao do nogu mongolski osvajac Tamerlan, a u kojoj je sultan Bajazit bio zarobljen, on se borio viteški i junački. Tu je zadobio poverenje i silnog Tamerlana, koji mu je verovatno dopustio da oslobodi svoju sestru Oliveru iz harema da bi je vratio u Beograd, u svoju prestonicu i u svoj dvor.

Kada su naslednici turskog prestola, Bajazitovi sinovi Sulejman, Isa, Musa i Mehmed počeli međusobno da se bore da bi se izborili za tron sultana, i on je morao vešto diplomatski u tome učestvovati. Ipak, tek posle smrti Bajazitove u zarobljeništvu 1403. godine okrenuo se savezu s Ugarskom, od koje je dobio Beograd i Podunavlje do Golupca.

Ni njegov mladi brat Vuk Lazarević, ni njegov sestrić Đurađ Branković nisu sedeli skrštenih ruku, nego su podržavajući pojedine od pretendenata na turski presto stupali u direktan sukob sa despotom Stefanom.

I protiv njih se morao boriti sve dok Turci ne pogubiše njegovog brata Vuka 1410. godine i dok se 1412, uz posredovanje sestre Mare Branković, nije izmirio sa njenim sinom i svojim sestrićem Đurđem Brankovićem. Kako sa despoticom Jelenom, koja beše kći mitilenskog gospodara Frančeska Drugog Gatiluzija, ostade bez poroda, prihvatio je sestrića Đurđa i kao svog naslednika.

A od kada je prihvatio na svom dvoru i drugog sestrića, teško obolelog Balšu Trećeg, sina sestre Jelene Balšić, posle njegove smrti zagospodario je i njegovom oblašću u Zeti i Primorju. Za svoga života despot Stefan Lazarević uspeo je da za trećinu proširi despotovinu Srbiju i postane gospodar od Beograda i Podunavlja sve do Jadranskog mora.

Na njegovom dvoru u Beogradu i u njegovoj zadužbini Manasiji utočište su našli najumniji ljudi, izgnanici iz hrišćanskih zemalja koje osvajahu Turci. Tako je došao i njegov potonji biograf Konstantin Filozof, tako i Grigorije Camblak, pa i mnogi drugi.


SMRT U LOVU I Stefan Lazarević je gradio zadužbine u duhu najbolje tradicije srpskih srednjovekovnih vlada, i on se bavio književnim radom, kao što su i njegovi sveti preci Stefan Prvovenčani i Sveti Sava — pa tako iza sebe ostavio "Slovo ljubve" i "Zapis na mramornom stubu na Kosovu". Sve do iznenadne smrti 1327. godine u lovu, despot Stefan Lazarević (1377—1427) smatran je i književnikom, i pokretačem književne delatnosti i dobrim govornikom, i evropskim putnikom i okretnim diplomatom, i hrabrim ratnikom.
Nazad na vrh Ići dole
neno

MODERATOR
MODERATOR

neno

Muški
Poruka : 35951

Učlanjen : 09.02.2014

Raspoloženje : ~~~


 Stefan Lazarević Empty
PočaljiNaslov: Re: Stefan Lazarević    Stefan Lazarević Sat610Pet 14 Dec - 9:28

*NATPIS DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA NA KOSOVSKOM MRAMORNOM STUBU*
Prepis s kraja XVI veka


Čoveče koji Srpskom zemljom stupaš,
Bilo da si došljak ili ovdašnji,
Ma ko da si i ma šta da si,
Kada dođeš na polje ovo
Koje se zove Kosovo,
Po svemu ćeš ugledati puno kostiju mrtvih,
Te sa njima i kamenu prirodu,
Mene krstoznačnog i kao steg
Videćeš kako posred polja uspravno stojim.
Da ne promeneš i ne previdiš
Kao nešto zaludno i ništavno,
No molim te, priđi i približi se meni, o voljeni,
I razmotri reči koje ti prinosim,
I iz toga ćeš razumeti zbog koga uzroka
I kako i zašto stojim ja ovde,
Jer istinu ti govorim,
Ništa manje od živoga,
Da ću vam izneti u suštini sve što se zbilo.

Ovde negde [bejaše] veliki samodržac,
Čudo zemaljsko i riga srpski,
Zvani Lazar, knez veliki,
Pobožnosti nepokolebimi stub,
Bogopoznanja pučina i mudrosti dubina,
Ognjeni um i zaštitnik stranaca,
Hranitelj gladnih i smilovanje ništih,
Tužnih smilovanje i utešitelj,
Koji vole sve što Hristos hoće.
Uz ovoga je sam po svojoj volji
I sa svima svojima, bezbrojnim mnoštvom,
Koliko je pod rukom njegovom.
Muževi dobri, muževi hrabri,
Muževi, vaistinu, u reči i u delu
Koji se blistaju kao zvezde svetle,
Kao zemlja cvetovima šarenim,
Odeveni u zlato i kamenjem dragim ukrašeni;
Mnogi konji izabrani i zlatosedlani,
Svedivni i krasni konjanici njihovi.
Sveplemenitih i slavnih
Kao kakav dobar pastir i vođa,
Mudro privodi duhovne jaganjce
Da u Hristu dobro skončaju
I [prime] mučenja venac
[I ] višnje slave učesnici budu,
I tako složno veliko bezbrojno mnoštvo
Zajedno s dobrim i velikim gospodinom,
Dobrom dušom i verom najtvrđom,
Kao na dvoranu krasnu i mnogomirisnu hranu
Na neprijatelja se ustremiše
I pravog zmaja zgaziše
I umrtviše divlju zver
I velikog protivnika
I nesitog ada sveproždrljivca,
Velim Amurata i sina njegova,
Aspidin i gujin porod,
Štene lavovo i vasiliskovo,
Pa sa njima i ne malo drugih.
O, čuda Božijih sudbina,
Uhvaćen bi hrabri stradalac
Bezakonim agarenskim rukama
I kraj stradanju lepo sam prima
I mučenik Hristov postaje
Veliki knez Lazar.
Ne poseče ga niko drugi, o voljeni,
Do sama ruka toga ubice, sina Amuratova.
I sve ovo rečeno svrši se
Leta 6897, indikta 12, meseca juna 15. dan, u utorak,
A čas je bio 6. ili sedmi, ne znam, Bog zna.
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content




 Stefan Lazarević Empty
PočaljiNaslov: Re: Stefan Lazarević    Stefan Lazarević Sat610

Nazad na vrh Ići dole
 
Stefan Lazarević
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Similar topics
-
» Laza Lazarević
» Mina Lazarević
» Stefan Georgiev
» Štefan Cvajg
» Princeza Olivera Lazarević najmladja kći kneza Lazara i kneginje Milice
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Haoss Forum :: Nauka :: Istorija-